Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Prezidente Komisaun Ezekutivu Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés), Marcelo da Cruz Carvalho, iha Kinta (20/11/2025), halo vizita kortezia ba empreza grupu Esperança Timor Oan (ETO) nia subsidiáriu sira iha Munisípiu Liquiça ho Ermera. Imajen.Rafa.tl
GLENO, RAFA.tl – Prezidente Komisaun Ezekutivu Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés), Marcelo da Cruz Carvalho, iha Kinta (20/11/2025), halo vizita kortezia ba empreza grupu Esperança Timor Oan (ETO) nia subsidiáriu sira iha Munisípiu Liquiça ho Ermera.
Notísia Relevante: Timor-Leste Presiza Servisu Maka’as Dezenvolve Setór Ekonómiku Hodi Kompete iha Merkadu ASEAN

Prezidente Komisaun Ezekutivu BNCTL, Marcelo da Cruz Carvalho, akompaña husi CEO grupu ETO, Nilton Telmo Gusmão dos Santos, hahú vizita maratona dahuluk ba empreza Nine Apparel iha Fomento, Dili, hodi haré direta investimentu iha produsaun roupa ba atividades desportivus. Hafoin kontinua ba Munisípiu Liquiça, vizita fatin konstrusaun fábrika foun bee GOTA iha Kasait, no fatin armazenamentu ba kombustível no LPG ho jetty foun ne’ebé foin hahú nia konstrusaun iha Ulmera.
Husi Munisípiu Liquiça, husi Prezidente Komisaun Ezekutivu BNCTL ho CEO grupu empreza ETO kontinua hala viajen ba Munisípiu Ermera hodi haré fatin ba prosesamentu no produsaun Kafé Timor Orgániku no Naturál (KTON).
Prezidente Komisaun Ezekutivu BNCTL, Marcelo da Cruz Carvalho, hateten empresáriu Nilton Telmo Gusmão dos Santos hanesan Timoroan ne’ebé kreativu, haré ba business ne’ebé nia iha la’ós iha fatin ida de’it, maibé iha área oioin ne’ebé importante no estratéjiku.
“Ha’u mós foin la’o haré mak hatene nia investimentu hirak ne’e. Afinal, ETO la’ós iha setor kombustível de’it, maibé involve mós iha área Teknolojia Informasaun (IT, sigla inglés), indústria hatais desportiva no buat barak seluk nia halo. Ezemplu iha Gleno ne’e haré buat barak hanesan atividade haki’ak fahi (pecuaria), produs fós orgániku, indústria prosesamentu kafé; buat sira hotu ne’e bele sai hanesan inspirasaun ba Timoroan sira halo tuir,” Prezidente Komisaun Ezekutivu BNCTL, Marcelo Carvalho, informa ba RAFA.tl bainhira vizita ba fatin grupu empreza ETO nian iha Gleno.
Nia haktuir Timoroan presiza investimentu iha indústria real; projetu ne’e hanesan tuir nia tempu de’it, kuandu hotu ne’e, hotu ona, maibé investimentu nu’udár objetivu tmepu naruk (longo prazo). Depois, vantajen ida mak nia bele fó servisu ba ema barak; hanesan iha Gleno ne’e ema barak mak servisu no ajuda governu hamenus dezempregu iha munisípiu.

Prezidente Komisaun Ezekutivu BNCTL ne’e haré katak vantajen investimentu grupu empreza ETO nian nu’udár dalan ida hodi ajuda governu lokal hodi loke kampu servisu ba Timoroan, no mós Banku BNCTL iha interese atu apóia investimentu ne’ebé halo iha munisípiu sira.
Nia hateten, investimentu sira ne’ebé empreza nasionál grupu ETO iha, bele fó servisu ba Timoroan sira hodi rezolve problema dezempregu, no kontribui mós ba kresimentu ekonomia Timor-Leste nian; hanesan halo esportasaun kafé ba rai-li’ur, produz produtu Timor nian atu bele hatama iha merkadu rai laran. Fós mós agora komesa iha ona, mésmu seidauk bele rezolve hotu nesesidade nasionál, maibé komesa kria buat balun ne’ebé iha futuru ita bele kore-an husi dependénsia ba produtus importadu.
Nia haré katak grupu ETO iha ona planu atu haboot tan iha buat barak; parése ba tinan oin, hanoin halo investimentu boot liután.
“Parte BNCTL nian, objetivu ne’e atu suporta mós empreza hirak ne’ebé dinamiku no inovador iha nia atividade sira, tanba Banku BNCTL ne’e governu nian ne’ebé prontu kolabora no suporta empreza sira ne’ebé kreativu no iha planu negosiu atu halo investimentu ki’ik, médium no boot,” Marcelo da Cruz Carvalho esplika.
Iha fatin hanesan, CEO ETO, Nilton Telmo Gusmão dos Santos, hato’o agradesimentu ba Prezidente Komisaun Ezekutivu BNCTL ho nia ekipa ne’ebé vizita ona empreza subsidiária grupu ETO nian.
Nia afirma harii tan empreza ne’ebé konsentra iha setór indústria nu’udár diversifikasaun atividade empreza nian ho hanoin atu bele kontínua loke kampu traballu ba Timoroan sira. Ida ne’e mak objetivu prinsipál, além de kria indústria iha rai-laran para bele hahú produs buat balun ba ita nia rain Timor-Leste.
Hanesan ema hotu hatene, maioria husi produtu ne’ebé iha Timor mai hotu husi rai-liur, tanba ita iha tendénsia sai país konsumidor, mas la book-an atu produs buat esensiais ne’ebé ita utiliza no konsume loron-loron. Tan ne’e, grupu ETO hanoin oinsá diversifika investimentu hodi ajuda hasa’e produsaun iha rai-laran, kria kampu traballu no diversifika ekonomia ita nia rain nian.
Vizita Prezidente Komisaun Ezekutivu BNCTL ho nia delegasaun iha instalasaun indústria ba prosesamentu kafé tanba hanesan ema hotu hatene no koñese katak Timor iha kafé ho kualidade, maibé maioria husi kafé ita nia rain esporta de’it ba rai-li’ur nu’udár produtu kafé komersial; ita la dun konsentra iha produsaun kafé espesiál, ne’ebé la prodús para atu bele abastese iha merkadu kafé espesiál ne’ebé iha valor adisionál ás no importante liu hamorin Timor nia naran.

“Empreza ETO deside halo investimentu ne’e atu konsentra ba produsaun kafé espesiál, atu nune’e, ita hahú fali esporta kafé espesiál ba merkadu rai-li’ur, nu’udár kompromisu empreza atu foti hikas kafé Timor nia naran iha merkadu rai-li’ur; atu nune’e, bele mós iha orgullu rasik iha ita nia rain, katak ita mós bele produs buat ruma espesiál,” CEO ETO, Nilton Telmo Gusmão dos Santos, hateten.
CEO ETO ne’e esplika grupu ETO iha ona produtu rasik hanesan kafé no fós orgániku mai husi fini lokal ne’ebé kuda iha ita nia rain rasik. Buat sira hotu ne’e hanesan produtu rai-laran, no prosesu hotu ita halo dezde kedas nia prosesu inísiu — hanesan kuda, kolleta no prosesamentu — to’o iha emblazen atu bele hatama iha merkadu.
“Aktividade agronegósiu no pekuaria maka ita konsentra nu’udár diversifikasaun empreza. Iha mós hanoin sira seluk atu investe iha indústria transformadora seluk atu produs ai-han husi ita-nia produtu agrikultura sira ne’ebé iha ita-nia rain, hodi halo produtu finál atu ita konsume. Ida-ne’e mak konsentrasaun empreza ETO nian ne’ebé halo dadaun, no buka halo tan iha tinan sira mai, atu nune’e, ita bele iha produtu barak liu ne’ebé produs iha ita rain.”
Nilton dos Santos haktuir grupu empreza ETO estabelese nia investimentu sira ne’e hasoru mós dezafiu sira, tanba la’ós fásil atu hatama produtu sira ne’e ba merkadu rai-laran, tanba merkadu rai-laran estabelesidu keleur ona ho produtu sira ne’ebé mai husi rai-li’ur barak teb-tebes. Produtu sira ne’e Timoroan konsumu tempu naruk ona, halo sira toman konsumu produtu sira ne’ebé mai husi rai-li’ur. Maibé situasaun ne’e la dezanima empreza atu kontínua apóiu investimentu ne’ebé ETO halo ona, atu mantein eziste iha merkadu no bele mós sobrevive mézmu neneik, atu hatoman Timoroan sira konsumu produtu sira ne’ebé halo iha rai rasik.

“Hanesan ita hatene, ita mós sai ona membru plenu ba ASEAN; ida ne’e signifika responsabilidade boot ida, tanba ne’e mak antes ne’e ita komesa hahú produs buat ruma iha ita-nia rai-laran, atu nune’e, ita bele hatudu katak ita país independente ida ne’ebé mós iha kapasidade rasik produs ai-han no produtu ba ita nia nesesidade sira,” nia subliña.
Emprezáriu nasionál Timoroan ne’e hatutan katak iha setór barak tebetebes ne’ebé sei presiza investimentu. Espera nu’udár membru plenu ba ASEAN ne’e, Timor labele sai de’it oportunidade ba investimentu sira husi rai-li’ur; maibé tenke iha atensaun katak Timoroan tenke asume papel importante ida ne’e, tanba ita labele sai fali bainaka iha ita nia rain rasik.
Nia dehan, nu’udár emprezáriu, nia hakarak enkoraja kolega empresáriu sira seluk atu haré oportunidade sira ne’e atu hodi hahú investe no konsentra iha indústria transformadora sira; nune’e ita fó sentidu ba ita nia independénsia ekonomika.
“Ita tenke hahú priensa ita-nia produtu sira iha merkadu para fortifika ita-nia ekonomia no sustenta ita nia rain. Ida-ne’e mak dever boot emprezáriu tenke hahú halo. Iha parte seluk, governu tenke fó espasu no oportunidade ba setór privadu nasionál sira atu envolve iha setór indústria transformadora atu bele produs ita nia produtoubarak liu no mós iha biban tama ita nia merkadu,” Nilton tenik.
Reportajen ekipa RAFA.tl
Written by: RafaFM
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt