Destaques

Povu Entuziasmu Simu Xanana Bainhira Fila Husi Malázia

todayOctober 29, 2025 32 2

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Povu Timor-Leste, kompostu husi estudante sira, joven, ferik no katuas sira ho entuziasmu no ksolok simu Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ho delegasaun iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato hafoin partisipa iha serimónia ofisiál adezaun Timor-Leste nian nu’udar Estadu Membru ASEAN ba dala-11 no Semeira ASEAN ba dala-47 iha Kuala Lumpur Malázia.

Notísia Relevante: Governu Mobiliza Estudante, Funsionáriu Estadu no Populasaun Simu Ramos-Horta iha Aeroportu Hafoin Fila Husi Malázia

PM Xanana agradese tanba fila ona mai Timor-Leste. Imajen/Rafa.tl

Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ho delegasaun fila husi Malázia ho aviaun Aero Dili to’o iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Kuarta (29/10/2025), hale’u tuku 18:00 Otl, no simu direta husi Vise-primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Asanami Sabino, membru Governu sira, membru Parlamentu Nasionál, Korpu Diplomátiku husi nasaun membru ASEAN nian, populasaun, estudante no funsionáriu públiku sira.

Iha Aeroportu, Primeiru-Ministru ho delegasaun simu tuir tradisaun Timor-Leste nian, ho dansa kultura, tara tais no serigala husi lia-na’in sira no mós akompaña ho drum band husi estudante sira.

Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão iha konferénsia ba imprensa hateten, antes Timor-Leste atu adere ba ASEAN mós ratifika ona norma oi-oin, ratifika prinsípiu oi-oin no ikus mai to’o duni nia objetivu.

Xanana hateten ida-ne’e la’ós ikus  ba prosesu, maibé ida ne’e maka atu hahú ho responsabilidade ba Timor-Leste atu servisu maka’ás hodi hadi’a setór oi-oin iha Timor-Leste.

Xefe Governu afirma, Timor-Leste sei enfrenta  problema iha setór lubuk ida ne’ebé maka presiza atu hadi’a hanesan mós rekomendasaun antes ne’e iha Malázia.

“Ita iha hela problema barak, iha edukasaun, kualidade ensinu, iha agrikultura, iha saúde, entrepreneurship relasaun entre emprezáriu sira no buat oi-oin de’I,” Xanana Gusmão hateten.

Governante apela ba joven sira prepara aan atu servisu maka’ás hodi hetan benefísiu iha futuru, labele hein de’it atu hetan benefísiu, loke hanoin no muda karakter sira no mentalidade atu investe ba rai ida ne’e labele hein husu de’it ba governu.

Estudante sira ho entuziasmu simu PM Xanana. Imajen/Rafa.tl

“Labele husu ba estadu saida maka estadu fó ba o, o husu ba o nia aan rasik saida maka o bele fó ba rai ida ne’e ka povu ida ne’e. Tenke hadi’a o nia koñesimentu, tenke haluan o nia koñesimentu, prepara an, imi nia tempu sei mai,” Xanana afirma hodi sita mensajen xafe Prezidente Estadus Unidus ba dala-35, John F. Kennedy nian.

Sitasaun ida-ne’e husu ba sidadaun sira atu foka ba sira nia kontribuisaun no responsabilidade sira ba nasaun, envezde hein de’it asisténsia hosi estadu.

Primeiru-Ministru mós agradese ba Primeiru-Ministru Malázia Anwar Ibrahim, representante país ASEAN nian, tanba ho sira nia vontade bolu Timor-Leste tama ba ASEAN.

Hafoin konferénsia imprensa iha salaun VIP Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, akompaña husi populasaun no povu tomak, estudante no joven sira, hala’o kedas komboiu ba Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairu-Pité.

Iha dalan populasaun sira, estudante sira kaer banderolas sira país ASEAN nian hodi haklalak no hakilar viva Avó Nana, Viva Timor-Leste no Viva ASEAN.

Populasaun sira mós kontinua akompaña ho motór no karreta lori Xefe Governu to’o iha Palásiu Prezidensiál hodi tuir serimónia agradesimentu no jantar konfraternizasaun.

Reportajen ekipa Rafa.tl

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!