Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
DILI, RAFA.tl– Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, Sábadu (06/12/2025), hala’o viajen ofisiál ba Jakarta-Indonézia hodi partisipa iha negosiasaun ronda daruak kona-bá fronteira Timor-Leste (TL) ho Repúblika Indonézia (RI).
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Sesta (05/12/2025), konfirma katak objetivu husi viajen ofisiál ba Jakarta ne’e atu ba diskute kona-bá fronteira inklui mós problema hirak ne’ebé maka seidauk rezolve.
“Ha’u informa ona ba Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, katak Sábadu aban ba Jakarta hodi halo segunda ronda negosiasaun iha Indonézia, primeira ronda akontese tiha ona iha Dili no Segunda ronde ne’e sira marka iha fulan-Dezembru ne’e,’’ Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten.
Nia haktuir, mésmu iha Timor-Leste problema barak seidauk rezolve, hanesan Naktuka maibé Governu husu povu tenke komprende no hein.
Xanana Gusmão hateten Governu sei fó hatene nafatin mós ba Governu Indonézia hodi informa mós katak, ba to’o iha Naktuka hodi koália mós kona-bá Nahe Biti Boot entre Indonézia ho Timor-Leste iha Naktuka hanesan relasaun familiar. Haré ba problema ne’ebé ikus kontinua akontese ne’e la’ós entre fronteira no Naktuka.
“Ikus-ikus ne’e problema mosu, la’ós sira be ita temi familiares ne’e lae, ema mai fali husi fatin seluk maka bok. Ne’e maka iha Naktuka ho admistrador postu no mós xefe suku, xefe aldeia ne’ebá sira informa mai ha’u katak iha loron 10 fulan-Dezembru sei hamutuk Nahe Biti, sira husi sorin balu sei mai Naktuka ko’alia tuir ita-nia lisan, hasoru malu ko’alia dehan problema iha dehan iha, la iha dehan la iha,’’ Xanana haktuir
Primeiru-Ministru esplika simbolu husi Nahe Biti ne’e mak atu fasilita Governu Indonézia hodi konkorda ho Governu Timor-Leste marka tuir akordu ne’ebé Portugal ho Olanda halo iha tinan atus ida liubá.
Xanana Gusmão subliña iha segredu balu ne’ebé nia labele deklara uluk ba públiku tanba sei iha diskusaun lubuk ida ne’ebé maka sei diskute husi Indonézia too iha Timor-Leste.
Diskusaun importante liu iha enkontru fronteira Timor-Leste ho Indonézia maka maneira oinsá iha dalan ba fronteira, bele kotrola Timor-Leste nia Tasi.
Iha negosiasaun ronda dahuluk, iha enkontru ofisial seniór sira husi Timor-Leste no Indonezia hodi hahứ, ronda da-huluk, negosiasaun fronteira maritima to’o ona iha konkluzaun ida entre parte sira ho kompromisu atu solusiona baliza tasi Timor-Leste ho Indonézia tuir lei dirietu internasional no Konvensaun Nasoins Unidas kona-bá Direitu Tasi nian (UNCLOS, sigla Ingles).
Timor-Leste sai uma-na’in ba ronda dahuluk negosiasaun fronteira maritima ho lndonézia hala’o iha Dfli, husi loron 19 to’o loron 20 fulan-Agostu 2025. Nune’e, xefe negosiasaun fronteira maritima Timor-Leste, Elizabeth Exposto, informa durante loron-rua diskusaun barak tebes, maibe ida ne’e hanesan hahú deit, nia prosesu sei kleur, maibe ekipa hosi nasaun rua ne’e sei tenta hodi aselera prosesu ne’e hodi buat hotu la’o ho pozitivu.
Iha fatin hanesan Embaixador Timor-Leste ba Indonézia, Roberto Soares hateten fronteira terestre nian konserteza konsultasaun no komunikasaun ba solusaun segmentu naun rezolvidu ne’e kontinua lao hela.
Hanesan públiku akompaña katak, Timor-Leste ho Indonézia kontínua nafatin no manifesta vontade tomak atu solusiona iha ámbitu ida ne’ebé amigavel nư’udár nasaun vijiñu.
Iha tomade de pose Prezidente Republika Indonezia, Prabowo Subianto nian iha loron 24 fulan-Outubru 2024 iha Jakarta, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, hasoru malu ho Prezidente Prabowo Subianto, hodi koloka asuntu relasaun bilateral ho mós solusaun ba fonteira terrestre nian.
Husi parte Timor-Leste ho Indonezia kontinua nafatin buka dalan atu solusiona baliza tasi no baliza rai maran.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Negosiasaun Ronda Daruak Kona-bá Fronteira Timor-Leste Repúblika Indonézia
todayDecember 4, 2025 386 9
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt