Destaques

Malázia Apoiante Konsistente Kona-bá Timor-Leste Nia Adezaun Ba ASEAN

todaySeptember 24, 2025 42 4

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten Malázia sai hanesan apoiante konsistente ida ba Timor-Leste nia adezaun ba Organizasaun Rejionál Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla ingles).

Notísia Relevante: Malázia Hametin Kooperasaun ho Timor-Leste iha Área Importante Haat

PM Xanan simu nia omólogo PM Anwar Ibrahim iha Palásiu Governu, Kuarta (24/09/2025). Imajen/Rafa.tl

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o nia deklarasaunn ne’e hafoin simu vizita ofisiál Primeiru-Ministru Malázia Anwar Ibrahim iha Palásiu Governu, Kuarta (24/09/2025).

“Ha’u nia onra boot  simu Primeiru-Ministru Anwar lbrahim mai Timor-Leste. Vizita Ofisiál ida-ne’e marka pasu importante ida iha amizade entre ita-nia nasaun rua, ne’ebé kontinua buras dézde ita estabelese relasaun diplomátika iha tinan 2002,” Xanana Gusmão afirma.

Xefe Governu hatutan, diskusaun sira ho PM Anwar Ibrahim  la’o ho di’ak no produtivu. Nune’e, Timor-Leste ho Malázia konkorda atu hadi’a liután relasaun bilaterál sira iha setór oioin, inklui komérsiu no investimentu, ensinu superiór, saúde no turizmu.

“Ida-ne’e reflete ami nia konfiansa polítika ne’ebé maka’ás no kompromisu ba envolvimentu ne’ebé kle’an liu,” Xanana hateten.

Timor-Leste mós rekoñese papél edukasaun no formasaun nian  hodi prepara joven sira ba futuru, hodi konkorda ho programa foun sira, bolsa estudu sira no parseria sira entre instituisaun sira.

Konetividade entre nasaun sira maka prioridade aas ida seluk. Servisu aéreu foun sira entre Kuala Lumpur no Dili, hamutuk ho dispensa vistu ba ema Malázia sira ne’ebé vizita Timor-Leste, sei fasilita sidadaun sira atu halo viajen, atu serbisu hamutuk no atu deskobre oportunidade iha ida-idak nia rain. Inisiativa sira-ne’e sei hametin turizmu, investimentu no komprensaun kulturál

“Malázia sai hanesan apoiante konsistente ida ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN.  hH’u hato’o Timor-Leste nia agradesimentu kle’an ba Primeiru-Ministru Anwar Ibrahim nia apoiu maka’as no metin. Ida-ne’e iha signifikadu partikulár ba ami katak ami sei sai membru ASEAN nian iha Simeira ne’ebé sei mai iha fulan-Outubru ne’e  ho Malázia nia prezidénsia,” Xanana hatutan.

Timor-Leste rekoñese signifikasaun husi Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN durante Malázia nia mandatu nu’udár prezidente. Malázia nia apoiu ne’ebé la nakdoko sei la haluha hosi povu Timor-Lest.

Primeiru-Ministru Timor-Leste ne’e esklarese katak parte rua mós troka hanoin kona-bá asuntu rejionál no globál sira. Kona-bá Myanmar, nasaun rua ne’e reafirma importánsia hosi unidade ASEAN no Konsensu Pontu Lima nu’udár baze ba progresu ba pás no demokrasia.

Kona-bá Palestina, PM Xanana ho Anwar Ibrahim fahe lian hanesan hodi husu atu hakotu violénsia, respeitu ba lei internasionál no solusaun justu ida ne’ebé rekoñese direitu povu Palestina nian ba autodeterminasaun.

Xanana Gusmão, agradese ba Primeiru-Ministru Anwar lbrahim ba nia vizita, ba amizade metin Malázia nian no ba pasu konkretu sira ne’ebé ita konkorda ona ne’ebé sei lori ita-nia nasaun sira besik liután.

Primeiru-Ministru Anwar Ibrahim hateten vizita ida-ne’e nu’udár troka ideia ba amizade no ba konfiansa hanesan hotu-hotu hatene no reflete hosi observasaun sira-ne’e relasaun ne’e esepsionál tebes, bazeia ba konfiansa, bazeia ba apresiasaun ba ida-idak nia aspirasaun sira espíritu nian, ba demokrasia, ba direitus umanus no ba bem-estar no moris-di’ak povu rai rua nian.

“Ami diskute, mekanizmu sira atu hasa’e relasaun bilaterál sira, iha investimentu sira iha turizmu, komérsiu, edukasaun, no iha enerjia.  Entaun ha’u hanoin, saida maka ita presiza halo maka atu halo tuir no ha’u hatete ona katak Malázia sei iha ne’e, no Timor-Leste sei sai Malázia nia belun, atu ajuda no tulun malu iha ASEAN nia laran,” PM Anwar Ibrahim hateten.

Nia kontente tebes katak Timor-Leste halo ona, saida de’it maka posivel atu aselera prosesu, tanba kondisaun sira ne’ebé determinadu maka pilár sira regra ka lei sira, no primeiru-ministru fó ona apoiu maka’as iha emprendimentu ida-ne’e no hotu-hotu kumpre rekizitu sira.

Primeiru-Ministru Malázia mos subliña katak, país sira ASEAN nian, nu’udár nasaun marítima ne’ebé hasoru problema sira kuaze hanesan, kona-bá peska ilegál,  intruzaun no seguransa.

“Nivel konfiansa nian maka ha’u tenke dehan kuaze másimu ne’ebé inklui konetividade husi arranju no aprovizionamentu defeza dijitál no formasaun no fahe informasaun, rua ne’e hotu. Ita-nia nasaun sira maka Nasaun Marítima sira no ita hasoru problema sira ne’ebé kuaze hanesan kona-ba peska ilegál, intruzaun, no seguransa. Ha’u hanoin, tanba ne’e, kolaborasaun sei iha importánsia maka’as ba ami,” Anwar Ibrahim afirma.

Timor-Leste hanesan país ne’ebé foin independénsia, sei iha difikuldade oin-oin, konserteza Malázia sei fahe saida de’it maka bele ajuda, iha ne’ebé de’it posivel tanba ami mós sei hetan benefísiu hosi esperiénsia no kompromisu Timor-Leste nian ba reforma sira.

Myanmar iha komprimisu ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN

Iha sorumutuk ne’e mós, Primeiru-Ministru Malázia, Anwar Ibrahim transmite kona-bá Myanmar iha ona kompromisu ne’ebé pozitivu tebes atu fó apoiu ba Timor-Leste nia adezaun ba membru plenu ASEAN iha fulan-Outubru, tinan ne’e.

“Ha’u fó kréditu ba lideransa iha Myanmar, primeiru-ministru Nyo Saw, tanba pelumenus hahú ho apoiu hosi ASEAN,”  Anwar Ibrahim tenik.

Xefe Governu Malázia ne’e haktuir mós katak Tailándia no Kamboja nia tensaun iha fronteira hahú laiha no bele asegura progresu balun, iha termu sira laiha eskalasaun no ida-ne’e halo klaru ho apoiu hosi nasaun sira ASEAN nian.

Hafoin enkontru entre Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ho nia omólogu Primeiru-Ministru Anwar Ibrahim, kontinua kedas ba Portu Dili, hodi halo lansamentu ba dezeñu no vídeo ba fatin konstrusaun, Sentru Konvensaun Internasionál.

Reportajen Ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!