Noticias

Investimentu Parque Industriál ETO iha Manatuto Tulun Hasa’e Kresimentu Ekonómiku Timor-Leste

todayMarch 30, 2026 80

Background
share close

MANATUTO, RAFA.tl– Prezidente Câmara Comércio Indústria Timor-Leste (CCI-TL), Jorge Manuel de Araújo Serano, parabeniza grupu empreza Esperança Timor Oan (ETO) ne’ebé iha kompromisu no dedikasaun hodi halo investimentu parque industriál iha Munisípiu Manatuto, atu tulun hasa’e kresimentu ekonómiku Timor-Leste ba futuru.

Notísia Relevante: Investimentu Parque Industriál ETO iha Manatuto La’ós De’it Ba Negósiu Maibé Kontribui Dezenvolvimentu Nasionál

Sesaun foto hamutuk iha serimonia lansamentu hatuur fatuk-inan ba invesitmentu parque industriál ETO nian iha Manatuto. Imajen/Rafa.tl

Prezidente CCI-TL, Jorge Manuel de Araújo Serano, iha sesaun faze interativu iha lansamentu fatuk dahuluk ba Parque Industriál iha  Beadi, Aldeia Carlilo, Suku Aiteas, Postu Administrativu Manatuto, Segunda (30/03/2026), apresia  ho CEO Empreza ETO Nilton Telmo Gusmão dos Santos ho espoza Cidália dos Santos  no família hotu tanba investimentu ne’e hatudu kompromisu setór privadu nian atu kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia nasional, liu-liu iha área rural sira.

Emprezariu Timoroan ne’e konsidera katak prezensa empreza ETO iha Aiteas-Manatuto bele kria oportunidade servisu foun ba komunidade lokal no hadi’a rendimentu família sira nian.

Projetu invesrtimentu ETO nian iha Parque Industriál Manatuto ne’e reprezenta investimentu entre millaun 13 to’o millaun 15 dolar amérikanu.

Durante faze konstrusaun, estimasaun hatudu katak sei kria postu servisu  entre 150 to’o 200 ho previzaun atu remata iha fulan-Agostu tinan oin.

Iha faze operasaun fabrika sira, prevé kria empregu ba jovens entre  na’in-600 to’o na’in- 700 direta no besik na’in-1.300 empregu indiretu.

Projetu ne’ebé ETO promove  ho apoiu Autoridade Munisipál Manatuto, inklui instalasaun unidade industriál lima, hanesan fabrika produsaun kaixa no fabrika estrutura metáliku H-Beam. Iha parque industriál ne’e sei harí mós fabrika prosesamentu sardina enlatada, matadouro no industria prosesamentu na’an, no fabrika benefisiamentu háre.

“Investiemntu negosiu iha ne’e iha buat rua, risku ho reseita. Ohin, señor Nilton hatudu nia korajen, nia hatudu iha nia vizaun ho konsisténsia, entaun realiza investimentu ida ne’e. Ha’u ladehan katak ne’e negosiu, ne’e risku ne’ebe foti, husu ita hotu fo parabéns ba nia,” Jorge Serano hateten.

Sesaun interativu iha lansamentu fatuk dahuluk ba Parque Industriál ETO nian iha  Beadi, Aldeia Carlilo, Suku Aiteas, Postu Administrativu Manatuto. Imajen/Rafa.tl

Prezidente CCI-TL afirma todan teb-tebes hanesan setór privadu, ohin hotu-hotu iha ne’e basa-liman, mas Señor Nilton fila ba ho nia espoza halo konta depois saida mak sei akontese, sasan sira ne’e tenke haré ho sériu tanba investimentu sériu ho responsabilidade ho risku,  hatene jere risku para depois bele atinje reseita ho sira seluk.

Jorge Sereno argumenta liután katak, risku sira ne’e hanoin CEO ETO hatete ona, fiar katak konstrusaun ne’e la’o, sei multiplika buat barak ba sira ne’ebe fa’an fatuk, fa’an rai-henek, trabaladór sira no prosesu ida ne’e, karik komunidade balun iha ne’e loke restorante no buat ki’ikoan sira ne’e ajuda traballadór sira no mós ne’e fó impaktu multiplikativu ba Manatuto no ba mós ba nasionál.

“Ha’u ohin tur iha ne’e orgullu katak setór nasionál komesa gaiña konfiansa atu foti dadauk ona responsabilidade investimentu sira ne’e,” Nia subliña.

Nia mós husu ba autoridade munisipál no Manatuto oan hotu tenke apoiu ba investimentu ne’ebé ETO halo, no liu-liu komunidade iha Suku Aiteas, tenke simu ho di’ak investimentu ne’e, ho esperansa katak sei lori mudansa positiva ba infraestrutura lokal, edukasaun no kondisaun moris povu sira.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!