Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
PM Xanana Gusmão akompaña husi CEO ETO, Nilton Telmo Gusmão dos Santos hatuur fatuk-inan ba projetu investimentu parque industriál ETO iha Suku Aiteas, Postu Administrativu Manatuto Vila, Munisípiu Manatuto, Segunda (30/03/2026). Imajen/Média GPM
MANATUTO, RAFA.tl – Xefe Suku Aiteas, Bernarda Soares Gomes ho Xefe Juventude Aiteas, João Gonçalves, kontente no agradese ba grupu empreza Esperança Timor Oan (ETO), ne’ebé loke investimentu Parque Industriál iha Munisípiu Manatuto tanba fó serteza kampu servisu ba joven sira.
Notísia Relevante: PNTL Manatuto Prontu Asegura Investimentu Parque Industriál ETO
Xefe Suku Bernarda Soares Gomes ho Xefe Juventude João Gonçalves, ba Rafa.tl iha Beadi, Aldeia Carlilo, Suku Aiteas, Postu Administrativu Manatuto, Segunda (30/03/2026), hateten projetu Parque Industriál husi Grupu ETO ne’e, la’ós de’it kona-bá dezenvolvimentu infraestrutura, maibé mós kona-ba hadi’a moris povu nian, liu husi kria kampu servisu foun. Tanba bainhira servisu sira konstrusaun nian la’o to’o empreza halo servisu operasionál sira sei fó oportunidade servisu ba joven barak, la’ós suku Aiteas deit maibé kobre mós suku seluk iha Manatuto.
“Agradese tebes ba grupu ETO tanba investimentu lima liliu iha Postu-Administrativu Manatuto Vila, Minisípiu Manatuto. Ha’u hanesan lideransa komunitáriu motiva nafatin ha’u nia komunidade sira, la’ós dehan katak loke ona investimentu iha Suku Aiteas ne’e atu mesak servisu sai traballadór, lae, oportunidade mós ba maluk sira seluk husi suku 31 iha Munisípiu Manatuto,” Xefe Suku Aiteas, Bernarda Soares Gomes hateten.
Autoridade lokál ne’e nafatin halo akompañamentu ba konstrusaun Parque Industriál grupu ETO no garante katak investimentu ne’e la’o tuir lei no bele fó benefísiu direta ba povu liliu ba joven sira.
Nia subliña dalabarak joven sira ne’e halerik bebeik kona-bá investimentu, oinsá iha oportunidade ba serbisu no ohin iha ne’e lori komunidade no joven sira nia fatin agradese ba empreza nasionál grupu ETO ba investimentu ida-ne’e tanba sei fó benefisiu mós ba agrikultór, peskadór no hakiak nain animál sira.
“Na’in empreza ETO, nu’udar Manatuto oan, fiar katak investimentu ne’e sei la’o ba oin,” Bernarda Soares Gomes hateten.
Projetu investimentu ETO nian iha Parque Industriál Manatuto ne’e reprezenta investimentu entre millaun 13 to’o millaun 15 dolar amérikanu.
Durante faze konstrusaun, estimasaun hatudu katak sei kria postu servisu entre 150 to’o 200 ho previzaun atu remata iha fulan-Agostu tinan oin.
Iha faze operasaun fabrika sira, prevé kria empregu ba jovens entre na’in-600 to’o na’in- 700 direta no besik na’in-1.300 empregu indiretu.
Projetu ne’ebé ETO promove ho apoiu Autoridade Munisipál Manatuto, inklui instalasaun unidade industriál lima, hanesan fabrika produsaun kaixa no fabrika estrutura metáliku H-Beam. Iha parque industriál ne’e sei harí mós fabrika prosesamentu sardina enlatada, matadouro no industria prosesamentu na’an, no fabrika benefisiamentu háre.
Iha fatin hanesan, Xefe Joventude Suku Aiteas, João Gonçalves, orgullu ba empreza grupu ETO ne’ebé loke ona investimentu iha sira nia área.
“Ami nu’udár joventude prontu apoia kualker seguransa ba atividade iha Aiteas ne’e, no prontu koopera ho kompañia bele diversifika ekonómia iha rai laran, liuliu Munisípiu Manatuto no bele ajuda fó solusaun ba problema dezempregu ne’ebé joven Manatuto halerik beibeik,” João Gonçalves tenik.
Xefe Joventude ne’e husu ba Governu nafatin apoiu empreza ETO nune’e programa sira ne’e persiza fó formasaun ba joventude sira liu joven iha Suku Aiteas no bainhira Investimentu la’o joven sira iha ona koñesimentu hodi servisu.
Notísia Relevante: Investimentu Parque Industriál ETO iha Manatuto Tulun Hasa’e Kresimentu Ekonómiku Timor-Leste
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Investimentu Parque Industriál ETO Xefe Suku ho Xefe Juventude Aiteas Orgullu Ho Serteza Kampu Servisu Ba Joven Sira
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt