Destaque

Estudante EBC Santu António Baucau Hetan Grand Award no Titanium Award iha Kompetisaun ICIA 2026 iha Kambodia

todayApril 28, 2026 132 5

Background
share close

Díli, 28 Abríl 2026, (RAFA.tl)— Estudante na’in-neen (6) husi eskola Ensinu Báziku Sentrál (EBC, sigla portugés) Katólika Santu António Baucau, kontribui istória foun iha partisipasaun direta ba kompetisaun inovasaun internasionál (ICIA/ International Creativity and Innovation Award 2026) iha Kambodia, hodi hetan Grand Award no Titanium Award no mós tama iha Top 10 challenge husi Ministériu Ambiente Kambodia.

Notísia Relevante: EBC Santu António Baucau Reprezenta Timor-Leste Partisipa Kompetisaun Internasionál Siénsia no Matemátika Iha Kambodia

Manan na’in sira reprezenta Timor-Leste iha kompetisaun inovasaun internasionál (ICIA/ International Creativity and Innovation Award 2026) iha Kambodia. Imajen/Espesiál

Eskola EBC Katólika Santu António Baucau sai protagonista liuhusi projétu “Estatístika Husi Resiklajen Oinsá Atu Buka Moda, Mediana no Média Husi Sasán Garaffa Matan, Paulitu Ai-Kesak no Gabus”. Projétu ne’e konsege lori fila prémiu tolu mak hanesan Grand Award, Titanium  Award no mós tama iha  Top 10 challenge husi  Ministériu Ambiente Cambodia.

Komunikadu ofisiál ne’ebé Rafa.tl asesa husi Timor-Leste National Commission for UNESCO, haktuir  delegasaun estudante inovadór husi Timor-Leste,  foin lalais ne’e,  konsege foti aas fali RDTL nia naran iha kantu internasionál liuhusi kompetisaun  International Creativity and Innovation Award (ICIA) 2026, ne’ebé hala’o iha Phnom Penh, Cambodia, husi loron 24 to’o loron 26 fulan-Abríl 2026.

Iha eventu prestíjiu ne’ebé halibur partisipante husi nasaun maizumenus 27 (Amérika Latina, Europa, Ázia, no Médiu Oriente), Timor-Leste hatudu ninia kapasidade iha área STEAM (Siénsia, Teknolojia, Enjeñaria, Arte, no Matemátika) liuhusi manán prémiu kategoria oioin, inklui kategoria prestíjiu Grand Award.

Selesaun rigorozu

Partisipasaun ne’e mak rezultadu husi inisiativa Komisaun Nasionál Timor-Leste ba UNESCO (KNTLU), liuhusi Divizaun Siénsia, ne’ebé  kada tinan selebra Loron Mundiál Siénsia no Matemátika (LMSM). Kompetisaun ne’e serve nu’udar odamatan ba estudante sira hodi hatudu sira-nia inovasaun hafoin liu husi selesaun ne’ebé rigorozu tebes ba finalista sira.

Iha kompetisaun kategória Online ne’ebé hala’o iha loron 11 fulan-Abríl 2026, Timor-Leste kompete ho nasaun sira hanesan Ejiptu, Jordánia, Turkia, Itália, Roménia, Méksiko, no Brazíl.

Profesóra Zelia Alves da Cruz husi EBC Dom Baumeta 1, 2, 3 Suku Liurai, Aileu-Vila, manán prémiu Grand Award Top 3 “Teach Me Award”. Foto/Espesiál

Rezultadu husi kompetisaun liuhusi online  ne’e  manan medulla osan-mutin husi  Eskola Sekundária Jerál Públika (ESGP) Nú. 01 Baucau, ESGP Nú. 01 Liquiça, no ESGP 04 de Setembru Viqueque.

Medala bronze  manan husi ESGP Finantil Dili, EBC Dom Baumeta (Aileu), no EBC 3 Fatumeta (Dili).

Alende ne’e, grupu seluk mós kontribui ho  medulla osan-mutin (silver)  mak hanesan EBC Dom Baumeta (Aileu) ho projétu “Bioplastiku Ne’ebé Halo Iha Uma: Bikan/Kopi Ho Manu-Tolun Nia Kulit”.

EBC Katólika Santu António Baucau mós hetan medalla bronze  ho projétu “Sekuénsia Númeru Mosu Iha Tais”.

Rekoñestimentu ba Manorin (Profesór)

Iha kompetisaun ne’e, la’ós de’it estudante mak manán, maibé kbiit pedagójika profesór Timor nian mós hetan rekoñesimentu mundiál. Profesóra Zelia Alves da Cruz husi EBC Dom Baumeta 1, 2, 3 Suku Liurai, Aileu-Vila, manán prémiu Grand Award Top 3 “Teach Me Award”.

Prémiu ne’e fó bazeia ba ninia kapasidade esesionál hodi esplika konseitu kompleksu sira ho modu simples no edukativu.

Jornalista: Remigia Locatelli/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!