Destaques

Estadu Timor-Leste Prontu Enfrenta Lighthouse To’o Hetan Desizaun Finál iha Tribunál

todayOctober 22, 2025 108 2

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, hateten Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão halo diskusaun hodi defende Timor-Leste nia soberania ligadu ho  kazu empreza Lighthouse no prontu enfrenta empreza ne’e iha Tribunál Supremu Victória-Austrália to’o hetan desizaun finál.

“Pozisaun ha’u nian halo alinasaun ho polítika hotu-hotu iha desizaun Primeiru-Ministru nian, iha ne’ebé ami deskute no ko’alia, halo tiha ona desizaun iha Governu anteriór nian, ita tenke defende to’o iha desizaun no desizaun ne’e Tribunál última dehan laiha dalan, ita hotu tenke submeter,” Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai ba  jornalista sira iha Palásiu Governu, Dili, Kuarta (22/10/2025).

Nia subliña disputa ho empreza Lighthouse ne’e, Timor Leste nafatin defende nia soberania. “Ita rasik afetadu ba iha problema sira ne’e, konserteza ita tenke hasoru, ita iha advogadu ne’ebé reprezenta Estadu Timor-Leste nia soberania, integridade, intrese lejítimu governu nian para halo reprezentasaun ida hodi halo kontraditóriu tau pozisiona ba buat ne’ebé ita sente loos, ita defende ida-ne’e, ita Estadu tenke hasoru kualker momentu, tanba ita tenke defende buat ne’ebe los,  tanba ne’e mak ita buka justisa desde  prinsípiu la’os ita foin defende ita nia soberania , tau ita nia prestiju integridade,” Nia esplika.

Hosi sorin seluk, Xefe Bankada PLP iha Parlamentu Nasionál, Deputada Maria Angelina Sarmento iha Parlamentu Nasionál, aprezenta preokupasaun ho kazu entre Governu Timor-Leste ho empreza internasionál Lighthouse Corporation Pty Ltd no Lighthouse Corporation IBC ne’ebé reklama ka ejize Governu Timor-Leste selu prejuízu ho montante entre millaun $329 to’o millaun $600 bainhira empreza Lighthouse manan iha tribunál arbitrajen iha inisiu tinan 2026.

Deputada ne’e hato’o nian preokupasaun, bainhira  komisaun C ne’ebé trata asuntu Finansa Públika halo audiénsia públika ba OJE 2026 ho Ministériu Planeamentu Investimentu Estratéjiku (MPIE), Ministériu Transporte no Telekomunikasaun (MTK) no mós Ministériu Obras Públiku (MOP) iha sala plenária hodi husu esklaresimentu Governu nian liga ho kazu Lighthouse Corporation Pty Ltd ho Governu Timor-Leste ne’ebé la’o hela iha tribunal arbitrajen Victória.

“Agora dadaun iha kazu ida ne’ebé Timor-Leste tenke enfrenta Tribunál Supremu Victória ba kazu Lighthouse ne’ebé sira lori kazu ne’e hasoru governu Timor-Leste ba projetu fornesimentu mina  ho jeradór ba Eletrisidade Timor-Leste (EDTL) akontese desde 2010 tanba ita hapara derepenti kontratu ho Lighthouse, Timor-Leste tenke selu multa entre millaun $329 to’o millaun $600,” hateten Deputada Maria Angelina Sarmento.

Reprezentante povu ne’e afirma kompañia  halo rekursu ba desizaun primeira instánsia no nia manan. Nune’e iha 2026 fulan-Fevereiru mak sei hahú  ho julgamentu ba  prosesu rekursu.

Se  kompañia mak manan nafatin, tuir Deputada Maria Angelina Sarmento, Timor-Leste tenke selu multa ba kompañia refere.  Maibé,  haré iha Orsamentu Jeral Estadu  (OJE) 2026 nian iha ba atividade servisu ‘Legais e Sentença dos tribunais’ ne’e total millaun $12 de’it.

“Se tinan oin mak ita  tenke selu millaun $329 to’o millaun $600, ne’e ita sei foti iha ne’ebé,” nia preokupa.

Iha fatin hanesan Deputada Bankada CNRT  Virgínia Ana Belo hateten se iha duni kauza ka buat ruma ne’ebé maka halo hodi Governu  selu indemnizasaun, hanoin Governu hatene hela pasu sira ne’ebé maka la’o hela.

“Ha’u husu Governu la presiza fó resposta ta’uk, hatán sala ruma  ba kazu Lighthouse, tanba agora daudaun prosesu  la’o hela iha tribunál,” hateten Deputada Virgínia Ana Belo.

Sita husi ajénsia notísioza LUSA katak iha fulan-Maiu tinan 2010, Juíz Peter Almond hosi Seksaun Komersiál hosi Supremu Tribunál Victória rejeita argumentu sira hosi Governu Timor-Leste ne’ebé kestiona jurisdisaun hosi tribunál ne’e hodi rona keixa hosi Austrália Lighthouse tanba alegadu violasaun kontratu ida ba fornesimentu kombustível no jeradór sira EDTL iha tinan 2010.

Lighthouse hakarak atu Governu Timor-Leste selu prejuizu sira ho millaun US$328, aumenta ho funan no kustu sira, ho razaun katak Timor-Leste viola ona kontratu sira.

Advogadu sira hosi DL Piper, reprezenta Timor-Leste, defende ona katak Tribunal Supremu Victória nian laiha kompeténsia hodi rona kazu ne’e tanba konsidera hanesan “aktu sira Estadu nian”, no tanba ne’e maka instituisaun ne’e hanesan forum ne’ebé la apropriadu ba rezolusaun disputa nian.

Lighthouse nia advogadu sira konsidera katak ida ne’e hanesan tranzasaun negósiu ida no mós rejeita katak Timor-Leste tenke sai hanesan fatin hodi rona disputa, konsidera katak iha “fatór signifikativu sira ne’ebé liga Victória”, inklui faktu katak akordu ne’e esplísitu hateten katak ida ne’e regula hosi lei sira ne’ebé vigora iha Estadu Austrália ida-ne’e.

Pozisaun Governu Timor-Leste nian liuhosi komunikadu imprensa tempu ne’ebá haktuir katak laiha kontratu vinkulativu ne’ebé asina ho empreza Australianu, hodi nota katak desizaun Supremu Tribunal nian “tuir tentativa ne’ebé falla hosi Lighthouse iha tinan 2015 hodi halo disputa ne’e hetan julgamentu hosi Rezolusaun Internasionál ba Disputa Investimentu sira (ICSID), ne’ebé determina katak nia laiha kompeténsia atu julga kazu ne’e.

Iha tempu ne’ebá, tribunál ne’e hetan katak nia laiha kompeténsia ba disputa ne’ebé iha kestaun, hodi responsabiliza Lighthouse Corporation ba kustu totál prosesu arbitrajen nian, “inklui kustu tribunál nian,” no selu Timor-Leste liu millaun US$1,5 (euro millaun 1,3) “relasiona ho kustu no despeza legál sira”

Deklarasaun ne’e haktuir katak maske rekursu ne’e rejeita no kazu ne’e kontinua iha Victória, Governu Timor-Leste iha konfiansa iha nia pozisaun legál kona-ba falta kontratu entre parte sira.

Iha Lighthouse maka dokumentu tolu ne’ebé asina entre Outubru no Novembru 2010 ba fornesimentu kombustível no jeradór sira ba Timor-Leste, ne’ebé asina hosi Primeiru-Ministru iha momentu ne’ebá Xanana Gusmão no emprezáriu sira Carlos Oliveira hosi Zebra Fuels (Timor-Leste), no Albert Jacobs hosi Lighthouse (Austrália).

Iha tinan 2010, empreza Australianu aprezenta proposta ida ba omólogu Timor-Leste ba proposta ida hodi fornese kombustível litru millaun hitu resin kada fulan ba períodu mínimu tinan lima.

Negosiasaun sira iha fulan sira tuir mai no inklui karta intensaun ida ne’ebé maka Governu Timor-Leste hanoin atu halo kompra inisiál ida hosi kombustivel litru millaun 7,5 hosi Zebra Fuel.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!