Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Arguidu VAC asina despaxu Tribunál hodi kumpre prizaun preventiva, Kuarta (03/12/2025). Imajen/Rafa.tl
DILI, RAFA.tl Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID), liu husi despaixu prosesu Primeiru Interogatóriu ne’ebé prezide husi Juiza Zulmira Auxiliadora, deside aplika medida prizaun preventiva ba arguidu ho inisiál VAC ne’ebé deskonfia oho Xefe Aldeia Metir, Miguel Correia dos Santos no halo mós violénsia hasoru nia fen ho inisiál AdD.
Notísia Relevante: Suspeitu Oho Xefe Aldeia Metir Miguel Correia dos Santos Tanba Laran-Moras

Kazu omesidiu ne’e akontese iha Sábadu (29/11/2025), hale’u tuku 06:30 dadér, iha área Dargeo, Aldeia Metir, Suku Fatumasi, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, ne’ebé arguidu VAC baku mate Xefe Aldeia Miguel Correia dos Santos no mós baku nia káben ho inisiál AdD to’o kanek grave no prezudika bebé mate iha isin.
Informasaun ne’ebé iha mós katak vitíma AdD nu’udár arguidu nia fen hakotu iis ona iha Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Dili, Tersa (02/12/2025).
Durante iha prosesu interogatóriu ba kazu ne’e, Ministériu Públiku (MP) reprezenta husi Prokuradór Domingos Barreto promove ho krime rua ba iha arguidu mak hanesan, Omisídiu Agravadu ne’ebé previstu iha artigu 139 husi Kódigu Penál no Krimi Arma Branka ne’ebé previstu iha lei númeru 5/2017 lei arma branka no prátika Arma Branka.
Ministériu Públiku husu ba Tribunál aplika medida koasaun ne’ebé todan mak Prizaun Preventiva, tanba arguidu nia aktu ne’ebé nia halo ne’e prienxe ba krime tuir artigu 183 husi Kódigu Prosesu Penál Timor-Leste.
Defensór Anzelmo Pinto Akara ne’ebé fasilita asisténsia legal ba arguidu ba jornalista sira iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID), Caicoli, Kuarta (03/11/2025) hatete, despaixu Tribunál nian aplika medida koasaun prizaun preventiva ba arguidu VAC tanba krime ne’ebé mak imputa ba arguidu ne’e Omisídiu Agravadu, tanba oho nia fen, inklui mós Xefe Aldeia, depois nia ferik-oan mós ho kondisaun gravida. Nune’e, konsidera arguido hakotu ema na’in tolu nia vida, aumenta tan ho krimi Arma Branka.
Nia hatutan, krimi Arma Branka ne’e tanba nia uza besi kanu inklui mós katana ka samurai ne’ebé mak iha, prova mak fotografia ne’e iha hela.
Parte ida defeza mós konkorda ida ne’e, tanba haré ba iha rekezitu jerál sira iha artigu 183° kódigu prosesu penál ne’e, katak prenxe perigu de fuga, perigu ba iha kontinuasaun atividade kriminozu ne’e, no mós ba iha perturbasaun.
“Iha parte ida defeza haré katak arguidu mós sofre hela moras mentál, tanba ne’e mak ita haré iha audiénsia primeiru introgatóriu ne’e klaru nia konfesa, maibé depois ida ne’e saida mak nia ko’alia, deklara ba iha Tribunál ita la intende,” Anzelmo Pinto Akara hateten.
AdD nu’udár arguidu nia fen hetan kanek todan, ne’ebé hala’o hela tratamentu insentiva iha Ospital Nasional Guido Valadares (HNGV), maibé la konsege salva nia vida no hakotu iis ona iha Tersa-ne’e.
Família matebian AdD, Carlos de Deus ba Jornalista sira iha HNGV, hateten família rejeita informasaun ne’ebé maka Polísia halo investigasaun katak, vítima AdD hala’o relasaun amante ho Xefe Aldeia Mertir, Miguel Correia dos Santos nia alin, ho nune’e nia káben, suspeitu VAC halo agresaun hasoru vítima AdD.
Nia afirma, tuir informasaun ne’ebé maka parte Polísia hato’o ba mídia katak vitíma AdD deskonfia halo relasaun intimu ho Xefe Aldeia Metir nia alin, ne’e lalós tanba asaun ne’ebé suspeitu halo ne’e planeadu.
“Atu reafirma dala ida tan, informasaun sira ne’ebé maka públiku konsumu ona, katak informasaun lalós ida, ne’e arguementu falsu de’it husi nia katuas oan, no ami família konsidera katak ami nia alin mate ne’e planeadu husi nia la’en rasik,” Carlos de Deus hateten.
Nia haktuir, durante tinan naruk vítima AdD moris hamutuk ho nia maridu to’o gravida, hafoin deskonfia katak vítima iha relasaun amante ho ema seluk, ida ne’e lalós no sai razaun ba arguidu hodi hakotu vítima nia vida inklui labarik ne’ebé iha hela vítima nia kanotak.
Nia informa, tuir informasaun ne’ebé família simu katak, kronolojia lolós husi problema ne’ebé rezulta vítima AdD hakotu iis ne’e, la’os husi relasaun amante, maibé ne’e iha problema entre Xefe Aldeia ne’e iha kestaun proprietáriu rai.
“Kronolojia lolós husi problema hodi rezulta ami nia alin feto mate ne’e, la’os husi amante, maibé husi kazu seluk, tanba Xefe Aldeia mós hola parte iha kazu ne’e to’o mate, tanba ami rona, antes ne’e, Xefe Aldeia sira problema rai, ne’e informasaun ne’ebé ami hetan, to’o ami rona fali informasaun dehan Xefe Aldeia nia alin halo amante fali ho ami nia alin feto, ne’e bosok,” Nia deklara.
Família mós kontinua rekomenda ba parte kompetente sira, ne’ebé halo investigasaun tenke kle’an, antes atu hato’o informasaun ba públiku, atu nune’e públiku labele desfama vítima ho informasaun falsa sira.
Família mos la fo lisensa ba parte médiku atu halo autópsia, tanba autór prinsipal ba kazu ida ne’e maka vítima nia maridu rasik, no la envolve ema seluk, tanba ne’e maka família deside sei la halo autópsia.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Arguidu Ne’ebé Oho Xefe Aldeia Metir Kumpre Prizaun Preventiva Vitíma AdD Mós Hakotu Ona Iis
todayDecember 5, 2025 87 5
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt