Noticias

Prezidente Repúblika Enkoraja Feto Sira Partisipa Ativu iha “Timor-Leste Women in Business Awards 2026”

todayMay 5, 2026 29

Background
share close

Díli 05 Maiu 2026 (RAFA.tl)- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, hamutuk ho International Finance Corporation, Asosiasaun Emprezariál Feto Timor-Leste (AEMTL), Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) ho parseiru sira lansa Timor-Leste Women in Business Awards 2026, ne’ebé selebra vizaun, korajen no determinasaun husi feto emprezária no líder Timor-Leste nian.

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, hamutuk ho International Finance Corporation, Asosiasaun Emprezariál Feto Timor-Leste (AEMTL), Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) ho parseiru sira lansa Timor-Leste Women in Business Awards 2026

Prezidente Repúblika José Ramos-Horta iha nia diskursu iha Palásiu Prezidensiál, Segunda (04/05/2026), hateten prémiu sira-ne’e destaka feto nia lideransa no inspira ema seluk—liuliu feto    foin-sa’e sira—atu fiar katak sira mós bele kria negósiu, lidera ho konfiansa no hamosu empregu.

Iha rai laran tomak, feto sira dezenvolve negósiu iha agrikultura, turizmu, komérsiu, servisu, finansas no setór emerjente sira, hodi kria empregu, hametin komunidade sira no habelar oportunidade ba foin-sa’e sira, liuliu iha Díli nia li’ur.

Kriasaun empregu hanesan prioridade nasionál ida ne’ebé urjente, no empreza ki’ik no médiu sira ne’ebé lidera hosi feto sira esensiál ba kreximentu inkluzivu. Ho asesu ba finansa, kompeténsia, rede no rekoñesimentu, feto sira investe la’ós de’it iha negósiu sira, maibé mós iha ema sira.

“Ha’u enkoraja feto sira husi munisípiu no setór hotu-hotu atu kandidata-an. Lalika laran-rua tanba ita-boot sira-nia negósiu sei buras hela ka ita-boot sira-nia dalan sai dezafiante. Lideransa hatudu liuhosi perseveransa, inovasaun no impaktu, liuliu iha kriasaun empregu no kontribuisaun ba dezenvolvimentu nasionál,” José Ramos-Horta hateten.

Xefe Estadu haktuir ba instituisaun sira, ba setór privadu no ba parseiru dezenvolvimentu sira: apoia feto sira iha negósiu maka desizaun ida ne’ebé matenek hosi pontu-de-vista ekonómiku ne’e investimentu ida iha empregu, produtividade no reziliénsia.

Empoderamentu ekonómiku ba feto sira la’ós esforsu ida ne’ebé izoladu. Presiza kolaborasaun husi setór hotu-hotu sosiedade nian — governu, empreza sira, organizasaun komunitária sira no parseiru internasionál sira atu loke odamatan no habelar oportunidade sira.

“Ha’u hakarak hato’o parabéns ba International Finance Corporation, Asosiasaun Emprezariál Feto Timor-Leste (AEMTL), Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) no   ami-nia parseiru sira husi Austrália no Nova Zelándia ba sira-nia apoiu finanseiru ne’ebé kontinua.” Xefe Estadu agradese.

Iha fatin hanesan, Ana Paula da Costa Xavier, kontinua desafia ba feto Timor-Leste kontinua aplika ba premio ida ne’e la’os serteza katak tenke sai manan naín maibe ida ne’e fo rekoñese ba ita nia naran katak, merese duni atu hetan rekoñesimentu

Nia informa ba mos ba mane sira katak, kontinua apoiu no fo konfiasa ba feto sira no apoiu feto ne’ebé maka servisu iha sira nia sorin, tanba banhira feto lidera nasaun sei forte liu tan maske Timor-Leste nasaun ne’ebé maka kiik maibe orgullu nafatin

‘’Maske Timor-Leste nasaun kiik , maibé ita tenke hamrik ho orgullu iha nasaun boot sira nia oin, ba kolega feto sira iha negosiu no mos iha kareira profesional sira labele hein to’o ita sente prontu labele hein to’o ita nia negosiu boot liu, aplika ohin, husik Timor-Leste hare hanesan lider ida,” Ana Paula da Costa Xavier hateten.

Asosiasaun Emprezariál Feto Timor-Leste (AEMTL), Hergui Luina Fernandes Alves hato’o agradese ba prejensa feto empresaria sira ne’ebé maka hola parte ona iha lansamentu premio emprendedorismu ba tinan 2026, nafatin hatudu vontade ne’ebé diak hodi empodera feto ekonomia.

Nia hatutan gradese mos ba Prezidente Repúblika José Ramos-Horta ne’ebé sempre apoiu premiu durante tinan tolu tuir malu, hodi tau nafatin importansia ba empoderamentu feto iha vida negosiu. Agradese mos ba parseiru internasionál sira hanesan governu Australia no mos Nova Zelandia hodi kontinua Apoiu AEMTL iha tinan-tinan atu oferese premiu ba manan naín feto emprendedorismu iha Timor-Leste

‘’Premiu sira ne’e hodi selebra feto esepsionál sira iha negosiu no lideransa no mos instituisaun sira ne’ebé promove igualidade jeneru diversidade no inklusaun finanseira, premio ida ne’e mos fo impaktu signifikativu hodi rekoñese visibilidade no motivasaun husi setór oi-oin,” hateten Hergui Luina Fernandes Alves.

Iha fatin hanesan reprezentante grupu banku mundial ba Timor-Leste David Freedoman haktuir, sira organiza premiu ida ne’e iha objetivu tolu maka hanesan , atu selebra kna’ar no atinjimentu feto vendedor sira ne’ebé kontribui ba prosesu desenvolvimentu, atu rekoñese lider feto sira ne’ebé hatudu ona ezemplu diak tebes no mos atu inspira sira seluk ne’ebé ba futuru ne’ebé mos halo kontribuisaun

‘’Ita ohin halibur iha ne’e ho objetivu atu lansa premiu ida ne’e’be lansa husi AEMTL no esplika tuir premiu idak-idak no ita mos rona kona-bá diskusaun finanseira setór finanseiru,” David Freedoman hateten.

Representante grupu banku mundial ba Timor-Leste David Freedoman, haktuir husu ba feto emprendedorismu sira ne’ebé maka partisipa ona iha lansamentu ne’e, kontinua enkoraja mós feto sira seluk atu bele aplika ba premiu ida ne’e hodi bele rekoñese feto sira ne’ebé merese duni atu rekoñese.

Jornalista : Remigia Locatelli/Editór: Vito Salvadór

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!