Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Jornalista sira halo hela kobertura ba konferénsia imprensa balu iha Conseho de Imprensa de Timor-Leste. Imajen/Dok.CI
Díli, 21 Abríl 2026, (RAFA.tl)—JU,S Jurídico Social no Judicial System Monitoring Programme (JSMP), Segunda (20/04/2026), dijije karta aberta ida ba xefe redasaun órgaun komunikasaun sira iha Timor-Leste, hodi aprezenta JU,S nia preokupasaun kle’an kona-bá prátika ida ne’ebé sai regular no jeneralizadu iha kobertura mídia kona-bá prosesu kriminál sira iha Timor-Leste.
Karta aberta JU,S ho JSMP nian ne’e haruka mós ba Conselho de Imprensa de Timor-Leste ho Sekretáriuy Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) no Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) atu bele fó hanoin kona-bá preokupasaun JU,S ho JSMP nian ne’ebé tuir sira-nia monitorizasaun katak dalabarak, mídia sira la publika ka subar identidade hosi arguidu sira — arguidu nia naran no imajen la publika, mezmu iha prosesu krime natureza públiku, bainhira iha ona akuzasaun hosi Estadu no iha momentu desizaun judisiál nian. Iha tempu hanesan, komunikasaun mídia sira identifika vítima, direta ka indireta, inklui publika sira nia naran no mós foto sira.
Karta JU,S ho JSMP nian ne’ebé dirije mós mai Xefe Departamentu Informasaun no Redaun Rafa.tl ne’e, JU,S ho JSMP kosidera prátika sira-ne’e konstitui violasaun sériu ida ba prinsípiu sira prosesu penál nian.
JU,S ho JSMP afirma katak tuir Kódigu Prosesu Penál Timor-Leste nian, prosesu kriminál natureza públiku hahú kedas iha momentu akuzasaun (Artigu 750 Kódigu Prosesu Penál). Limitasaun sira kona-bá publisidade tenke mai hosi desizaun Juís no limita publisidade ho objetivu atu proteje vítima — sira-nia dignidade, seguransa, no moris privada, la’ós atu proteje arguidu.
Tuir JU,S no JSMP nia avaliasaun katak saida mak akontese (haré) ohin mak prátika kontráriu hosi prinsípiu ida-ne’e:
Subar identidade hosi ema ne’ebé sai ona arguidu hosi akuzasaun formál Estadu nian ka ne’ebé Estadu kondena ona, hetan protesaun.
Fó-sai ka publika vítima nia identidade no dala barak foto, ida ne’ebé tuir lolós tenke hetan protesaun.
Prátika ida ne’e viola vítima nia direitu ba protesaun ba sira nia identidade, kompromete transparénsia justisa nian no halo konfuzaun ba públiku nia komprensaun kona-bá oinsá sistema judisiál funsiona.
Importante atu komprende ho klaru: bainhira Ministériu Públiku halo ona akuzasaun, nia lori Estadu nia naran, bazeia ba evidénsia natón kona-bá alegasaun krime ida. Hahú hosi momentu ne’e, prosesu ne’e iha natureza públika no mídia tenke trata hanesan ne’e. Arguidu nia naran no imajen bele, no tenke, publika!. Sistema justisa iha prátika prosesuál normativu ne’ebé iha kapasidade atu garante arguido nia defeza, no divulgasaun ba sira-nia naran no imajen bainhira prosesu ne’e natureza publika ona la minimiza sistema judisiál nia abilidade atu promove julgamentu ne’ebé justu. Karik ikus arguido hetan absolvisaun hosi Tribunal, desizaun ida-ne’e mós tenke fó-sai ba públiku no tenke divulga ho nível vizibilidade hanesan hosi mídia.
Presiza nota katak prosesu krime iha natureza konfidiensial to’o akuzasaun, no tanba ne’e arguidu nia naran no imajen labele fó-sai to’o iha akuzasaun kriminál.
JU,S no JSMP nota katak mídia nia prátika sistemátiku la fó-sai arguidu nia identidade la iha baze legál, no reprezenta violasaun sériu hosi prinsípiu publisidade no transparénsia justisa nian.
“Liután, ami tenke protesta ho maka’as prátika atuál ne’ebé, iha prosesu natureza públiku, arguido hetan protesaun ba ninia imajen no identidade, enkuantu vítima hetan violasaun ba ninia direitu personalidade.”
Prátika ida-ne’e hosi mídia tenke para agora
Bazeia ba fundamentu ne’ebé aprezenta iha komunikasaun ida-ne’e, JU,S no JSMP husu ba órgaun komunikasaun sosiál atu halo korresaun imediata ba prátika kobertura mídia nian ba kazu krime natureza públika, hodi respeita prinsípiu publisidade prosesu penál nian no direitu vítima atu:
Publika identifikasaun arguidu nian bainhira iha ona akuzasaun hosi Ministériu Públiku, inklui naran kompletu no imajen, no ninia pozisaun formál karik relevante ba krime.
Publika de’it vítima nia naran, imajen no akronomizmu bainhira iha konsentimentu espesífiku hosi vítima ka nia família. Mídia bele halo referénsia ba vítima liuhosi karakterístika-xave, hanesan jéneru (feto, mane, trans), status (labarik ka adultu), kondisaun vulnerabilidade (ferik, katuas, ema ho defisiénsia) ka ninia relasaun ho arguido, bainhira relevante ba krime (feen/laen, estudante, traballadór, nst).
Órgaun komunikasaun labele promove justisa ne’ebé hamate transparénsia hosi exigénsia legál no proteje arguido no viola direitu vítima. Karik mídia kontinua ho prátika ida-ne’e sei kompromete sériu konfiansa ba iha sistema justisa. Ho nune’e, husu atu halo mudansa ho urjente.
Karta JU,S ho JSMP nian ho asuntu: “Violasaun Sistemátiku ba Prinsipiu Publisidade iha Prosesu Penál no Espozisaun La Loos ba Vítima sira iha Kobertura Mídia” ne’e asina direta husi Maria Agnes Bere, nu’udár diretora JU,S Juridico Social no Ana Paula Marçal hanesan Diretora JSMP.
Iha ámbitu kobertura notísia nian, Rafa&NTV iha kompromisu atu hametin nia prosedimentu editoriál sira hodi garante kumprimentu ba prinsípiu sira publisidade prosesuál kriminál nian, partikularmente kona-bá respeitu ba direitu vítima no suspeitu sira-nian.
Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
JU S ho JSMP Preokupa Pratika Regular no Jeneralizadu iha Kobertura Mídia Kona-bá Prosesu Kriminál iha Timor-Leste
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt