Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Komisáriu-Asistente Polísia Afonso dos Santos lidera formatura jerál iha Kuartel Jerál PNTL, Tersa (07/04/2026). Imajen/Rafa.tl
DÍLI, 07 Abríl 2026 (RAFA.tl) – Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Komisáriu-Asistente Polísia Afonso dos Santo, kompromete hametin dever no responsabilidade PNTL nian iha área estratéjika lima neʼebé kobre Polisiamentu Komunitaria, Investigasaun Kriminál, Kontrolu Tráfiku Rodoviaria, Intelijénsia Polisial no Patrulla Polisial hodi asegura seguransa no estabilidade iha Timor-Leste.
Notísia Relevante: Ministru Interiór Francisco Guterres Garante Komisáriu Asistente Afonso ho Natércia Martins Hadia PNTL
“Ita nia misaun hanesan membru PNTL mak atu garante ordem públika, proteje vida no propriedade sidadaun sira, no asegura katak lei no regulamentu sira implementa ho loloos no justu,” Komisáriu-Asistente Polísia Afonso dos Santo, afirma iha nia ba serimonia formatura Jerál iha Kuartel Jerál PNTL, Tersa (07/04/2026).
Formatura jerál PNTL nian ne’e nu’udár enkontru formál ho eskala boot ne’ebé envolve pesoál polísia hotu-hotu, kandante unidade Polísia hotu-hotu iha terrenu ho objetivu atu hametin disiplina, hato’o diresaun estratéjiku, promove sinerjia seguransa no motiva dezempeñu polísia nian.
Komisáriu-Asistente Polísia Afonso dos Santos afirma kona-bá Polisiamentu Komunitaria. Abordajen ida ne’e importante tebes atu harii relasaun neʼebé forte entre polísia no komunidade ho nia sentidu Polísia tenke sai hanesan parseiru ba povu, labele deit hanesan forsa ne’ebé atua bainhira problema mosu.
Komunikasaun efetivu no kolaborasaun di’ak, bele halo prevensaun krime ho maneira ne’ebé efisiente no sustentavel.
Investigasaun Kriminál, Servisu investigasaun tenke halo ho padraun profisionál ne’ebé aas, respeita prinsipiu legalidade, objetividade no transparensia. Nune’e, Komandante Jerál PNTL ne’e afirma kada kazu tenke trata ho seriedade, bazeia ba evidénsía no prosedimentu ne’ebé loos, atu asegura katak justisa bele hetan no konfiansa públiku bele aumenta.
Kontrolu Tráfiku Rodoviaria, seguransa iha estrada mak parte importante ida husi seguransa públika. Tan ne’e, Polísia tenke hasa’e disiplina iha kontrolu tráfiku, implementa lei ho rigor no edukasaun ba sidadaun sira atu prevene asidente no salva vida ema barak.
Ba Intelijénsia Polisial, Komisáriu-Asistente Afonso dos Santos propoin atu informasaun sai hanesan baze importante ba desizaun operasionál. Nune’e, Polísia tenke reforsa kapasidade intelijensia atu deteta ameasa sira ho sedu, prevene krime no garante estabilidade sosial no seguransa nasional. Servisu ida ne’e presiza halo ho profesionalizmu, sigilu no responsabilidade aas.
Patrulla Polisial, tuir nia, prezensa polísia iha terrenu iha tempu hotu mak fatór importante ida atu prevene krime no fó sentimentu seguransa ba komunidade. Patrulla tenke halo ho planeamentu di’ak, regularidade no prontidaun atu responde ba situasaun ruma neʼebé mosu.
“Atu hametin área estratéjika sira ne’e sei la bele realiza se la iha valor fundamentál sira iha ita nia aan. Tan ne’e, ha’u hakarak subliña fila-ali importánsia husi, profisionalizmu, atu halo servisu ho kompeténsia, étika no integridade aas; Disiplina, atu tuir regra, norma ho rigor no konsisténsia; Lealdade, atu fiel ba instituisaun, lideransa no nasaun; no Responsabilidade, atu prontu simu konsekućnsia ba kada asaun no desizaun ne’ebé ita halo,” Nia subliña.
Afonso dos Santos haktuir ba hotu-hotu tenke komprende katak hanesan membru Polísia Nasionál Timor-Leste, la’ós deit hanesan profisaun ida, maibé mós vokasaun ida atu servisu ba povu no nasaun ho dedikasaun tomak. Konfiansa públiku ba instituisaun ne’e depende ba ita nia atitude, integridade no maneira servisu loron-loron.
Polisia feto iha papel importante tebes iha instituisaun Polísia Nasionál. Sira laós deit kontribui iha servisu seguransa, maibé mos sai ponte importante entre polísia no komunidade, liu-liu iha kazu sira neʼebé envolve feto no labarik.
Prezensa polísia feto ajuda hasa’e konfiansa públiku, fó sentimentu seguransa no facilita komunikasaun ho vitima sira. Sira mós iha kapasidade atu halo abordajen ne’ebé sensível, pasiente no umanu, neʼebé importante iha tratamentu kazu sira sensitivu. Tan ne’e, importante tebes atu fó oportunidade hanesan ba polisia feto, hametin kapasidade sira, no valoriza sira nia kontribuisaun iha servisu Polisia Nasional.
Jornalista: Elio dos Santos/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt