Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
DÍLI, RAFA.tl—La’o Hamutuk nu’udár organizasaun sosiedade sivíl ba monitorizasaun dezenvolvimetnu Timor-Leste hato’o apresiasaun ba anúnsiu Governu Timor-Leste atu kansela projetu Pelican Paradise.
Notísia Relevante: Pelican Paradise Seidauk Simu Informasaun Kona-bá Kanselamentu no Reafirma Kompromisu Ba Investimentu
Pozisaun La’o Hamutuk nian ne’e kontempla iha komunikadu ofisiál ne’ebé Rafa.tl asesa no sira konsidera desizaun Governu nian ne’ebé mosu iha kontestu projetu Pelican Paridese durante tinan barak la hatudu progresu ne’ebé proporsional ho eskala no promesa inisiál.
La’o Hamutuk konsidera projetu ne’e envolve preokupasaun kona-bá sustentabilidade, korrupsaun, violasaun komunidade nian direitu, transparénsia no risku fiskál.
La’o Hamutuk konsidera mós desizaun Governu nian ne’e importante atu proteje interese Timor-Leste iha tempu naruk, mantén integridade institusionál no reforsa responsabilidade iha jestaun investimentu estranjeiru.
“Ami enkoraja Governu atu kontinua reforsa prevensaun rigorozu hodi proteje Timor-Leste husi risku estruturál relevante.” Sita komunikadu ofisiál La’o Hamutuk.
Hafoin projetu ida-ne’e hahú iha tinan 2009, iha sinál barak ne’ebé hatudu problema sira, maibé proponente no Governu ignora.
La’o Hamutuk aprezenta katak iha Setembru 2009, projetu-na’in Edward Ong husi Malázia koko “foti” liu dolar bilaun ida husi Fundu Petrolíferu, uza kompañia ho naran “Asian Champ Investment”. Fulan neen tan, traballadór sira deskobre mate isin na’in sia (karik vítima husi Indonézia-nia okupasaun) iha fatin projetu.
Maske nune’e, Edward Ong iha planu atu loke kampu joga golf iha 2012. Iha 2014, autoridade ambientál informa katak Pelican Paradise kansela ona, maske sira hetan ona lisensa ambientál. Timor-Leste tenke aprende husi esperiénsia ida ne’e, no labele fiar investidór ka projetu sira ne’ebé iha indikadór ba máfe.
Tuir dadus husi La’o Hamutuk katak Projetu Pelican Paradise hahú dala ida tan iha tinan 2018, bainhira Governu aprova proposta Special Investment Agreement (SIA) ho valór maizumenus tokon $310. Iha tinan 2019, projetu ne’e aumenta ba maizumenus tokon $700 iha área Tasi-Tolu no Tibar ho ektare 558, ho objetivu atu dezenvolve kompleksu turístiku ho Otél Fitun Lima, kampu joga golf no infraestrutura seluk.
Iha 2021, liu husi Rezolusaun Governu nian n.º 133/2021, Estadu Timor-Leste aprova projetu Pelican Paradise no proposta SIA, ne’ebé hatudu kontinuidade no responsabilidade institusionál iha relasaun ho investidór. Maibé durante tinan sira tuir mai, implementasaun projetu la hatudu progresu signifikante. Sira kontinua mak halo renovasaun ba lisensa ambientál de’it.
Relatóriu Auditória 1/2024 husi Tribunal Rekursu identifika problema sira bainhira Estadu fó lisensa ba Pelican Paradise atu la selu ba aluga rai.
Iha tinan ikus 2023 sira investe ba setór edukasaun liu husi lansa eskola internasionál ida iha Dili, ho naran Pelican Grammar School ne’ebé hahú anó eskola iha Janeiru 2024. Iha 2025, empreza husu Estadu atu halo depózitu maizumenus tokon $180, ikus mai, iha 23 Marsu 2026 Governu anunsia intensaun atu kansela, enkuantu empreza kontestu no refere katak parte balun husi obrigasaun kontratual seidauk kumpre.
Esperiénsia Timor-Leste hatudu padraun repete iha kazu promesa ba investimentu balun ne’ebé levanta preokupasaun kona-bá boa-fé (onestidade), korrupsaun, viabilidade, transparénsia no kredibilidade. Ida-ne’e, tuir análize La’o Hamutuk nian katak hatudu nesesidade atu reforsa sistema jestaun investimentu husi li’ur. Problema estruturál sira inklui due diligence la sufisiente, promesa boot maibé implementasaun limitadu, falta transparénsia kontratual no koordenasaun institusionál ne’ebé la efetivu.
La’o Hamutuk rekoñese investimentu estranjeiru importante, maibé tenke asegura katak Timor-Leste kontinua iha sistema ne’ebé estavel, klaridade no responsabilidade. Projetu ne’ebé la klaru ka la sustentavel bele afeta konfiansa investidór ne’ebé sériu no aumenta risku disputa legál internasionál.
La’o Hamutuk rekomenda atu Timor-Leste kontinua reforsa jestaun públika investimentu liu husi verifikasaun rigorozu, prova kapasidade finanseiru independente no transparénsia kontratual. Estratéjia ida ne’e sei ajuda proteje rekursus públiku, hamenus risku no aumenta konfiansa ba investimentu sustentavel.
La’o Hamutuk kontinua apoia esforsu atu promove transparénsia, responsabilidade no prátika di’ak internasionál hodi asegura katak investimentu estranjeiru kontribui duni ba dezenvolvimentu sustentavel no benefísiu ba povu Timor-Leste.
Molok ne’e, Kompañia Pelican Paradise, ne’ebé planeia dezenvolve projetu boot iha parte loromonu, Díli, hatete ba Rafa.tl, katak sira-nia parte seidauk simu komunikasaun ofisiál husi Governu kona-bá intensaun atu kansela projetu. Kompañia ne’e mós reafirma nia kompromisu atu kontinua investimentu.
Diretór Pelican Paradise, Samuel Ong, dehan katak notísia Governu Timor-Leste atu kansela projetu Pelican Paradise halo sira-nia parte hakfodak. “Amí hakfodak loos ho notísia sira ne’e, tanba la iha komunikasaun ofisial kona-bá ida-ne’e. Ida-ne’e primeira-vez ami rona, no ami kontinua esforsu no servisu atu projetu ne’e bele kontinua no avansa,” nia hatete.
Samuel Ong responde ba deklarasaun husi Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Francisco Kalbuadi Lay, ne’ebé hatete ba jornalista sira iha Segunda-feira katak Governu sei kansela projetu. “Relasiona ho projetu investimentu Pelican Paradise, Governu hatene hela situasaun ne’e. Ministru Justisa, Sérgio Hornai, no ha’u rasik to’o ona desizaun ida, liu husi koordenasaun no revizaun ba aspektu oi-oin,” hatete Francisco Kalbuadi Lay iha aprezentasaun ikus husi relatóriu anual Banku Sentral Timor-Leste (BCTL).
Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay hatete katak desizaun Governu bazeia ba fatór katak projetu, maski kompañia iha kompromisu inisiál, la hatudu progresu signifikativu durante tinan 15. “Tanba ne’e, ami sei kansela. Ida-ne’e desizaun ida, no ha’u konsulta Primeiru-Ministru no nia aprova,” Francisco Kalbuadi Lay hatete.
Samuel Ong hatete katak projetu enfrenta obstákulu balu, liu-liu falta infraestrutura bázika hanesan bee no eletrisidade, tuir Acordu Espesial Investimentu (AEI) asina iha tinan 2008.
“Importante tebes atu komprende katak Governu la kumpre nia obrigasaun sira, inklui fornesimento bee no eletrisidade ne’ebé sufisiente no rai livre husi okupante. To’o agora, ami labele hetan asesu ba infraestrutura bázika ne’e,” nia hatete.
Diretór Pelican Paradise mós dehan katak la simu esplikaun ofisial husi Governu, verbal ka eskrita, kona-bá tanba sá mak infraestrutura sira la fó mai. Nia hatete katak deklarasaun Governu nian ne’e hamosu “preokupasaun boot” ba Kompañia.
Desde hahú operasaun, Pelican Paradise gasta total liu 10 miliaun dólar amerikanu. Kompañia reafirma nia hakarak kontinua kolabora ho Governu atu avansa projetu.
“Ami preokupa tebes katak Governu hili dalan ida ne’e. Ida deit mak ami bele halo mak kontinua esforsu. Agora ami halo diskusaun interna kona-bá pasu tuir mai,” Ong hatete.
Planu ba projetu boot ne’e ho investimentu total 700 miliaun dolar americano. Empregu ba iha faze konstrusaun hamutuk 1.500, no 1.300 iha faze operasaun, iha área 556 ektare iha zona Tibar.
Entre infrastruturas sira ne’e, inklui planu ba otél estrela lima, sentru konferénsia, sentru dezenvolvimentu juventude, eskola internasionál, ospitál internasionál, kampu golf ho buraku hamutuk 18, sentru komersiál no unidade rezidénsia.
Iha Juñu 2025, Ministru Planeamentu Estratéjiku no Investimentu, Gastão Sousa, hatete katak projetu ne’e lao “neineik tebes” no Governu diskute pasu sira tuir mai, inklui reviza kontratu sira liu husi grupu interministerial ne’ebé envolve Justisa, Finansas, Obras Públikas, Planeamentu Estratéjiku no Investimentu, no Sekretária Estadu Terras no Propriedade.
Diskordánsia ne’e akontese tanba ezijénsia finanseira ida ne’ebé Governu la aseita. Iha Janeiru 2025, Samuel Ong husu Governu fó depózitu 180 miliaun dolar, ho taxa juru anual 4%, atu garante fornecimento bee, eletrisidade no lisensa konstrusaun, maibé laiha aprovasaun ba proposta ne’e.
Reportajen Ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
La’o Hamutuk Apresia Intensaun Governu Kansela Projetu Pelican Paradise
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt