Noticias

PM Xanana Afirma Governu Nia Pozisaun Kona-bá Greater Sunrise Sempre Klaru

todayNovember 24, 2025 86 1

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão afirma, Governu nia pozisaun kona-bá Greater Sunrise sempre klaru no gás naturál husi Greater Sunrise tenke prosesa iha rai-maran iha Timor-Leste, tanba ida-ne’e esensiál ba dezenvolvimentu nasionál no sei fó oportunidade foun ba foin-sa’e timoroan sira atu hetan abilidade, partisipa iha indústria emerjente sira no kontribui ba tempu naruk.

Notísia Relevante: Governu Sei Asina Akordu Kooperasaun ho Woodside Kona-bá Projetu TLNG1 no Gazodutu Inklui Dezenvolvimentu Kampu Greater Sunrise

“5th Energy, Mining and Business Forum 2025” iha JL Word. Imajen/Rafa.tl

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hato’o nia deklarasaun ne’e iha, “5th Energy, Mining and Business Forum 2025” ne’ebé hala’o iha JL Word Hotel, Kristu Liurai (Cristo Rei) , Dili, Segunda (24/11/2025).

Iha diskursu, Xefe Governu hateten, haksolok tebes atu simu ita boot sira hotu iha Fórum Enerjia, Mineiru no Negósiu Timor-Leste ba da-lima ida-ne’e.

Fórum ida ne’e mak Timor-Leste nia plataforma anuál prinsipál ba atualizasaun no diskusaun sira kona-bá Timor-Leste nia setór enerjia no mineral no oportunidade sira ne’ebé disponível ba negósiu no investidór sira.

Ida ne’e oportunidade ida ba partisipante sira atu komprende oportunidade sira ne’ebé maka Timor-Leste oferese no ita nia ambiente investimentu ne’ebé favorável.

Timor-Leste halo ona progresu estraordináriu, tanba hahú la ho buat ida iha dékada rua liu ba. Estabelese ona Estadu ida ne’ebé pasífiku no demokrátiku ho sosiedade ida ne’ebé nakloke no ukun tuir estadu direitu. Timor-Leste iha ekonomia ida ne’ebé nakloke no buras no Governu ida ne’ebé foka ba dezenvolvimentu sustentável no interese nasionál sira ba tempu naruk.

Ho orgullu boot Timor-Leste tama iha Organizasaun Komérsiu Mundiál (OMK) iha tinan kotuk.  Adezaun ba OMK haforsa ona Timor-Leste nia governasaun ekonómika no fornese ona regra sira ne’ebé klaru ba setór privadu, hodi harí konfiansa iha komérsiu no investimentu iha Timor-Leste.

Iha fulan kotuk, Timor-Leste kumpre ona aspirasaun nasionál ida ne’ebé iha kleur ona atu sai nu’udar membru ASEAN ba dala sanulu-resin-ida – rejiaun ida ne’ebé krese lais liu iha mundu.

Xanana Gusmão afirma, ho Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN, koloka Timor-Leste atu sai sentru xave enerjia no mineiru iha Sudeste Aziátiku. Timor-Leste riku ho rekursu jeolójiku sira, tantu iha rai-maran no iha tasi-laran, no ami iha kompromisu atu dezenvolve sira iha maneira ida ne’ebé previzível, transparente no responsável.

Iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011–2030 orienta ba dezenvolvimentu nasionál.  Planu ne’e hatúr vizaun longu prazu ba diversifikasaun ekonómika, dezenvolvimentu umanu no infraestrutura hodi harí nasaun ida ne’ebé prósperu, edukadu no saudável.

Ida-ne’e identifika indústria estratéjiku tolu hodi apóia empregu no investimentu: turizmu, agrikultura no enerjia no minerál sira.

Ida ikus ne’e koñesidu nu’udár Projetu Tasi Mane ne’ebé inklui Baze Fornesimentu Suai, Sentru Dezenvolvimentu Integradu Petróleu Natarbora ho sentrál LNG no héliu, refinaria ida no instalasaun mariña ida, no sentrál elétrika iha Betano no infraestrutura asosiadu inklui sidade foun, estrada no ponte sira.

Halo ona konstrusaun aeroportu ida hodi apóia Projetu Tasi Mane no auto-estrada boot ida. Aloka ona apóiu orsamentu ne’ebé signifikativu ba infraestrutura sira seluk no estudu no planu sira ne’ebé presiza atu dezenvolve indústria.

Projetu Tasi Mane sei aranka iha dezenvolvimentu Greater Sunrise, ida husi kampu gás ne’ebé seidauk dezenvolve ho valór liu iha rejiaun ne’e.

“Estudu independente sira konfirma katak Greater Sunrise oferese retornu finanseiru substansiál ba investidór sira iha dékada balun nia laran. Dezenvolvimentu Greater Sunrise sei hamosu mós benefísiu nasionál, inklui empregu, reseita ba tempu naruk no estabelesimentu baze industriál ida iha ita nia kosta súl. Governu nia pozisaun kona-ba Greater Sunrise sempre klaru. Gás naturál husi Greater Sunrise tenke prosesa iha rai-maran iha Timor-Leste. Ida-ne’e esensiál ba dezenvolvimentu nasionál.  Sei fó oportunidade foun ba foin-sa’e timoroan sira atu hetan abilidade, partisipa iha indústria emerjente sira no kontribui ba ita nia rain nia forsa ba tempu naruk,” Xanana Gusmão hateten.

Ho Greater Sunrise Sei garante evita maldisaun rekursu, prosesamentu iha rai-maran sei garante katak valór ne’ebé jera husi Greater Sunrise mantein iha Timor-Leste no apóia konstrusaun nasaun.

Ida-ne’e sei reforsa ita nia seguransa enerjétika, apóia indústria no kria empregu rihun ba rihun ba ita nia joven sira. Baze tékniku ba ami nia pozisaun ne’e metin.  Avaliasaun péritu sira nian konfirma katak, kadoras hosi kampu ba kosta súl maka viável no konsistente ho padraun enjeñaria internasionál sira.

Timor-Leste sei fornese infraestrutura apóiu ne’ebé nesesáriu, inklui Baze Fornesimentu Suai no instalasaun sira ne’ebé planeadu iha Natarbora.

“Ami nafatin iha kompromisu tomak atu progresa Greater Sunrise iha maneira ida ne’ebé maka komersialmente di’ak, téknikamente metin no aliña ho ami nia povu nia interese sira. Timor-Leste haré mós oportunidade foun sira iha minerasaun no minerál krítiku sira, inklui osan-mean, kobre, magnéziu no rekursu sira seluk,” Xanana tenik.

Dezenvolvimentu ba minerál iha rai-maran sei apóia diversifikasaun ekonómika, harí abilidade téknika no kria empregu foun, liu-liu iha komunidade rurál sira.

Timor-Leste estabelese ona regra sira ne’ebé klaru no enkuadramentu legál ida ne’ebé forte atu governa dezenvolvimentu minerál no atu fó serteza no konfiansa ba investidór sira.

Durante Fórum ne’e, sei rona husi reguladór no investidór sira kona-ba oportunidade sira ne’ebé disponível iha minerasaun no minerál krítiku sira no papél ne’ebé sira bele hala’o hodi apóia dezenvolvimentu nasionál.

Timoroan sira sofre maka’as iha luta ba autodeterminasaun.  Hafoin ukun-an, servisu maka’as hodi harí nasaun ida ne’ebé hakmatek, estável no demokrátiku. Agora hasoru dezafiu foun ida: atu dezenvolve ekonomia ida ne’ebé forte no sustentável ne’ebé bele apóia ita nia povu nia moris-di’ak.

“Dezenvolvimentu Greater Sunrise no kreximentu husi ami nia setór minerál sira maka sentrál ba esforsu ida ne’e. Projetu sira ne’e sei hametin ita nia ekonomia, fó reseita esensiál ba Estadu no kria oportunidade ba ita nia populasaun joven.” Nia dehan.

Primeiru-Ministru subliña, Governu sei halo buat hotu ne’ebé nia bele atu realiza vizaun ida ne’e. Ho nune’e husu ba hotu-hotu atu partisipa iha Forum ida ne’e.  Atu aprende kona-ba posibilidade sira ne’ebé Timor-Leste oferese, hodi envolve ho reprezentante governu no ema sira ne’ebé halo polítika, hodi liga ho líder indústria sira no esplora parseria foun no oportunidade investimentu.

Nia dehan, hamutuk ita bele, ajuda harí Timor-Leste ida forte ne’ebé oferese futuru di’ak ba ita-nia povu no reforsa ita nia Estadu nia soberania.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!