Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
DILI, RAFA.tl – Ministru Juventude Desportu, Arte no Kultura (MJDAK), Nelio Isaac Sarmento, informa Governu seidauk iha desizaun bá konstrusaun Estádiu Unidade Nasionál iha Tasi-Tolu, inklui reabilitasaun Estádiu Munisipál Dili, tanba sei análize no iha hela tetu orsamentu, inklui haree mós bá propetáriu rai ne’ebé atu halo konstrusaun bá.
Notísia Reelvante: FFTL La Kontente MJDAK La Hatudu Vontade Di’ak Deskute Reabilitasaun Estádiu Munisipál Dili
Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura (MJDAK), Nelio Isaac Sarmento, bá jornalista sira iha Palásiu Governu, Segunda (08/09/2025), hateten konsidera prosesu sira bá konstrusaun Estádiu Unidade Nasionál no reabilitasaun Estádiu Munisipál Dili, inklui konstrusaun bá kampu Futsál Indoor ne’e, la’ós polémika maibé negósiasaun ho FFTL sei iha prosesu nia laran, tanba ko’alia kona-bá konstrusaun ne’e, ministériu hothotu iha hotu laran, hanesan Ministériu Planeamentu Investimentu Estratéjiku, Ministériu Justisa, tanba prioridade iha hotu laran, servisu hamutuk hodi avansa dala ida de’it ho, kampu futsál Indoor tuir padraun internasionál iha área Tasi-Tolu.
“Dadaun ne’e husi parte Governu sei iha faze diskusaun, bainhira ami nian hotu ona, maka ami ko’alia negosiasaun ho Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL), agora ne’e seidauk, ami seidauk iha tempu hodi tuur hamutuk tanba sei iha prosesu, ne’e seidauk hotu,” Nelio Isaac Sarmento esplika.
Nia hatutan Governu nia Pozisaun maka ho ideia sira ne’ebé mai husi Federasaun Futeból Timor-Leste, maka oinsá atu tuur haree didi’ak hodi enkuadramentu Legál sira ne’e, oinsá tuur hamutuk haree lei sira ne’e, atu nune’e aban bairua la bele prejudika fali, tanba MJDAK tenke garantia kontinuidade, katak sé aban bairua IX Governu sai tiha, Governu ida mai troka halo, atu halo saída, tanba ne’e tenke hatuur didi’ak prosesu ne’e, atu nune’e, labele prejudika iha futuru.
“Agora ho hanoin ida FFTL ne’e, ita mós buka hela, mais ou menus atu harii Estádiu Olémpiku ne’e, rai iha ne’ebé, fatin iha ne’ebé, ne’e mós ita tenke estuda hotu, nune’e mós ita halo estadu mós kona-bá orsamentu ne’ebé atu uza, harii Estádiu de’it, poll iha ne’ebá ne’e nia kustu hira, ita tenke tetu ho didi’ak para ita halo investimentu tenke estratéjiku la bele hanesan ita gasta osan boot bá ida-ne’e de’it, depois ita halo Estádiu Olémpiku nia gasta osan de’it, ne’e mós ladún di’ak,” Nelio Isaac Sartmento hateten.
Governante ne’e argumenta, atu harii estádiu iha Timor-Leste, hanesan responsabilidade estadu nian no Governu nian atu haree prosesu sira. Tanba desizaun Konsellu Ministru ne’e mai ho pakote rua maka harii Estádiu foun ho reabilitasaun estádiu Munisipál Dili, ne’e pakote ida de’it, la’ós ketak-ketak.
Kona-bá konsellu Ministru, deside ona hodi atribui FFTL atu halo reabilitasaun, tuir nia katak dadaun ne’e maka sei iha faze negósiasaun, maibé seidauk hotu. Tanba MJDAK sei halo análize, tenke halo diskusaun simu protestu sira mai husi Igreja mai husi Sosiedade sivíl.
“Karik orasida iha buat ruma maka ami sente hatene, seidauk klaru didi’ak, ministériu tolu ne’ebé maka relevante sei lori fali mai iha Konsellu Ministru hodi haree ami ninia levantamentu, atu nune’e, Konsellu Ministru mós bele haree fila fali hanoin seluk,” nia subliña.
Nelio Isaac Sarmento hateten, daudaun ne’e la’o tuir desizaun Konsellu Ministru ne’ebé hateten katak buka took mekánizmu oinsá hodi realiza pedidu sira ne’ebé mai husi Federasaun Futeból Timor-Leste. Atu halo Estádiu iha Tasi-Tolu mós, MJDAK la’o hasoru buat barak, hanesan sei selu indemnizasaun, rai nia luan no selu indemnizasaun hotu, no halo fali reabilitasaun bá estádiu ne’e nia kustu hanesan ka boot liu, ne’e tenke buka fali opsaun seluk ona.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Konstrusaun Estádiu Unidade Nasionál iha Tasi-Tolu
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt