Noticias

Governu Husu PNTL Hametin Disiplina

todayAgosto 14, 2025 21 4

Fundo
share close

DILI, RAFA.tl— Ministru Interiór (MI), Francisco da Costa Guterres lori Primeiru Miniastru nia naran no lori mós Governu Konstitusionál da-sia nia naran husu ba membru  Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hotu hametin liután disiplina, dedikasaun no servisu hamutuk hodi serbí estadu no povu Timor-Leste.

“Iha ita-boot sira (membru PNTL, red) nia kabás tula hela esperansa  ida ba ita boot sira, esperansa ida ne’ebé sei asegura rai ne’e hakmatek atu povu ida ne’e hala’o nia vida lor-loron nian,” Ministru Interiór Francisco da Costa Guterres hateten iha nia diskursu iha komemorasaun aniversáriu ezisténsia Unidade Espesial Polísia (UEP) ba dala-16, Kinta (14/08/2025).

Ministru Interiór Francisco da Cota Guterres, hateten  governu kontínua tau matan ba PNTL, kontínua asegura infraestrutura,  moderniza infraestrutura no ekipamentu sira, tau kondisoens ne’ebé mak  di’ak para Polísia sira hala’o servisu ho di’ak atu nune’e dezenvolve rai ida ne’e.

“Husu dala ida tan ba ita-boot sira kuandu governu nia obrigasaun atu tau kondisoins hotu-hotu atu ita-boot sira hala’o servisu, maka governu mós husu ba ita-boot sira kumpre regra sira ne’ebé mak iha tiha ona, hala’o ho ita-boot sira nia servisu ho disiplina no  halo intervensaun ho neutralidade,” Ministriu Francisco Guterres hateten.

Iha biban ne’e, Komandante Jerál PNTL, Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa, hateten lakleur tan Timor-Leste sei adere ba membru plenu ASEAN no fiar katak   sei enfrenta dezáfiu barak, liu-liu kona-bá risku krime organizadu, hanesan krime sibernetiku, money laundering, finansiamentu terorizmu, tráfiku umanu no seluk-seluk tan.

Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa fundamenta katak krime hirak ne’e hotu agora daudaun balu akontese ona iha Timor-Leste tanba ne’e PNTL presiza atu adapta aan iha dezemvolvimentu teknolojia ohin loron, haforsa kapasidade dijitál hodi bele responde krime oioin ne’ebé sei mosu mai.

“Dezáfiu hirak ne’e ita la bele enfrenta ho maneira sira tuan, maibé ita tenke eleva kapasidade humunu iha parte teknolojia, haforsa regulamentu sira ho adaptivu ho dezenvolvimentu dijital, kooperasaun iha liña sektoral no haforsa kooperasaun rejionál sai fatór ida determinante,” Henrique da Costa hateten.

PNTL iha limitasaun rekursu umanu, lojistika no operasional. Maibé, Komisáriu Jerál Polísia Henrique da Costa, garante la hamate membru Polísia sira-nia responsabilidade atu enfrenta situasaun saida de’it.

PNTL liu-liu Unidade Espesiál Polísia (UEP)  kontinua hala’o nia dever ho lealdade, korajem no espritu sakrifísiu, ho onra ba konfiansa Governu no povu Timor-Leste.

Unidade Espesial Polísia (UEP) maka unidade ida ne’ebé sempre prontu hodi fó resposta ho kapasidade ne’ebé aas atu hakat ba situasaun ida risku no komplikadu.

Unidade ida ne’e  maka parte estratejika ida iha PNTL ho nia  misaun diversu tebes nia envolve ihaáarea espesifiku sira ho empregu operasional ne’ebé la para durante oras 24 nia laran, mésmu iha kondisaun tempu no servisu ne’ebé defisil.

“Ha’u hakarak destaka pilar prinsipál tolu ne’ebé orienta Unidade Espesiál Polísia no PNTL tomak, disiplina, profesionalismu no espesializasaun,” Henrique da Costa afirma.

Disiplina maka baze ba ierarkia no efikasia operasional. Forsa espesial ne’ebé laiha disiplina bele sai vulneravel, no sai perigozu ba nia aan no ba ema seluk.

Disiplina transforma ema ida ba ekipa ne’ebé solidu no konfiavel. Disiplina maka forma karater, orienta atu aseita desizaun no garante konfiansa públiku ba polísia.

PNTL inklui Unidade Espesial Polisia  sei kontinua konstrui forsa seguransa modernu, kredivel no prepara atu enfrenta dezenvolvimentu ohin loron no ba futuru.

Reportajen Ekipa Rafa.tl

Escrito por RafaFM

Avaliação

Quem Somos

Fundada por Nilton e Akita nos momentos difíceis pós-referendo, a Rádio Rafa nasceu como um símbolo de esperança e reconstrução em Timor-Leste. Foi a primeira rádio a surgir após a independência, reunindo jovens, espalhando alegria e dando voz a uma nova geração, mesmo quando muitos ainda viviam em casas feitas de cinzas, após a destruição provocada pela violência que se seguiu ao referendo de 1999, no qual os timorenses decidiram pela separação da Indonésia e pela construção de um país independente e livre.

Contactos
error: Content is protected !!