Justisa no Krime

Jogu Online Sei Hamosu Problema Sosiál no Afeta Direta Ba Sosiedade

todaySeptember 26, 2025 34

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Xefe Bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP) iha Parlamentu Nasionál, Angelina Lopes Sarmento, konsidera ho lisensa operasionál ne’ebé Governu liu husi Inspesaun Jerál Jogu (IGJ, siglá portugués) atibui ba operadór ka empreza sira hodi loke jogu online iha Timor-Leste sei hamosu problema sosiál no afeta direita ba sosiedade nia moris.

Notísia Relevante: Públiku Preokupa Kona-bá Perigu Fraude online, IGJ Fó Lisensa Bá Empreza Haat Halo Atividade Jogu Online iha Dili

Deputada, Maria Angelina Lopes Sarmento bá jornalista sira iha Parlamentu Nasionál, Sesta (26/09/2025), hateten nu’udár Bankada  Opozisaun iha PN desde uluk kedas hatudu ona sira-nia vontade  atu fó hanoin bá Governu kona-bá dezenvolve setór ekonómia, liuhosi diversifikasaun setór produtivu sira no buat ne’ebé duravel ka sustentavel liu, duke lakon kreatividade atu hanoin dezenvolve  diversifika ekonomia halai fali ba jogu online.

PLP konsidera fontes ba harii jogu online ne’e bele mai husi krime organizadu ruma, bele mai husi brankeamentu kapitál, hanesan lavagen de diñero sira ne’ebe mak hetan husi korrupsaun ka hetan husi subornu atu aloka ba fali jogu sira ne’e para dezvia ema nia atensaun katak osan sira ne’e mai husi dalan ne’ebé loos, maibé afinál osan sira mai husi lavagen diñero ne’ebé mai husi korrupsaun no subornu.

“Ita loke jogu online bá sosiedade Timor ne’ebé mak frazil, liuliu sosiedade Timor ne’ebé dezempregu, laiha rendimentu ne’ebé fiksu, entaun ema ho imajinasaun boot katak ho jogu online ne’e osan oituan ne’ebé mak nia rai, nia ba jogu online bele hetan lukru lalais iha tempu badak ho osan ne’ebé lukru boot, entaun halo ema sai baruk ten, halo ema depedente totalmente ba jogu sira ne’ebé la fó benefisiu, no nia implikasaun seluk mak kria moras sosial iha ita-nia sosiedade,” Angelina Lopes Sarmento hateten.

Reprezentante povu ne’e hatutan, bainhira moras sosial iha sosiedade ne’e boot liután,  sei hamosu dezigualdade sosiál hodi aumenta númeru kiak, tanba ema lakohi servisu, ema moris ho imajinasaun katak, ho partisipa iha jogu online ne’e, bele fó benefisiu ekonomiku bá sira-nia família, hasa’e sira- nia rendimentu, ne’e buat ida karik iluzaun ka mehi deit.

Liga ho brankiamentu kapital ho krime organizadu sira, dezde kedas fulan hirak ba kotuk antes resesu, bankada opozisaun hatama pedidu rezolusaun ida ne’ebé Parlamentu Nasionál buka aprova no tenke aprova atu halo investigasaun ba krime transnasoinál sira ne’ebé buras iha  rai ne’e.

Nia fo ezemplu hanesan, kazu Arnolfo Teves Jr bainhira  koalia kazu Arnolfo Teves, ida ne’e hanesan pontu entrada no ponte partida ida, atu nune’e, loke krime organizadu sira seluk ne’ebé buras iha rai ne’e.

Faktu hatudu katak, depois rezolusaun lahetan aprovasaun tanba hetan blokeia husi bankada governu, ikus mai pesoal importante ne’ebé hamrik iha Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão nia- liman karuk hanesan membru Governu bá prezidensia konselu ministru mak deskobre sai krime organizadu ne’ebé lao iha Timor-Leste.

“Ida ne’e liga kedas bá ami nia rezolusaun bá kazu Arnolfo Teves, tanba ne’e hatudu momós krime organizadu ne’ebé tama liu husi señor ida ne’e, maske ida ne’ebé ita hatene no ida ne’ebé ita lahatene ne’e barak, deklarasaun ne’ebé ita haree husi Nasões Unidas fó sai iha ninia relatoriu kona-bá ema nia aman ida ne’ebé husi Makau involve iha krime organizadu scamming pois krime organizadu ne’ebé mak liga ho jogu online nian ida ne’e perigo tebes ba ita nia rai,” Deputada Angelina Sarmento tenik.

Bainhira governu nafatin atribui lisensa ba operadór ka empreza sira jogu online nian, loke dalan ba ema sira ne’ebé kriminozu ne’ebé tribunál akuza ona sira ba kazu krime korrupsaun, lavagen de diñero no brankiamentu kapital, sira bele halai mai subar iha Timor-Leste hodi loke jogu iha fatin barak.

Reportajen ekipa Rafa.tl

 

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!