Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
PM Xanana Gusmão kumprimente ofisiál seniór sira husi Indonézia iha ronda dahuluk negosiasaun fronteira marítima iha Dili, Tersa (19/08/2025). Imajen/Rafa.tl
DILI, RAFA.tl— Enkontru ofisiál seniór sira husi Timor-Leste no Indonézia hodi hahú, ronda da-huluk, negosiasaun fronteira marítima to’o ona iha konkluzaun ida entre parte sira ho kompromisu atu solusiona baliza tasi Timor-Leste ho Indonézia tuir lei dirietu internasionál no Konvensaun Nasoins Unidas kona-bá Direitu Tasi nian (UNCLOS, sigla Inglés).
Notísia Relevante: Oportunidade Di’ak Bá Timor-Leste iha Diskusaun Bá Negosiasaun Fronteira Marítima ho Indonézia
Timor-Leste sai uma-na’in bá ronda dahuluk negosiasaun fronteira marítima ho Indonézia hala’o iha Díli, husi loron 19 to’o loron 20 fulan-Agostu 2025. Nune’e, xefe negosiasaun fronteira marítima Timor-Leste, Elizabeth Exposto, informa durante loron-rua diskusaun barak tebes, maibé ida ne’e hanesan hahú deit, nia prosesu sei kleur, maibé ekipa hosi nasaun rua ne’e sei tenta hodi aselera prosesu ne’e hodi buat hotu lao ho pozetivu.
“Enkontru loron rua (Tersa-Kuarta, 19-20/08/2025), hahú halo negosiasaun formal entre Indonézia ho Timor-Leste kona-bá fronteira marítima. Ekipa boot mai husi Indonézia hatudu nia kompromisu atu rezolve fronteira marítima tuir lei intensionál ne’ebé iha,” Elizabeth Exposto informa jornalista sira hafoin termina enkontru ne’ebé hala’o iha otél ida iha Dili.
Durante loron rua ne’e, Elizabeth Exposto haktuir, iha diskusaun barak, maibe ida ne’e hanesan hahú deit tanba ein-prinsípiu, prosesu sei kleur oituan mais iha kompromisu husi Timor-Leste ho Indonézia atu tenta rezolve no aselera prosesu ho reuniaun fila fali iha tempu sira tuir mai.
Nia hatutan, iha reuniaun formal ronda dahuluk negosiasaun fronteira marítima ne’e atu hatudu deit kompromisu rai rua nian atu tenta halo diskusaun no tenta rezolve fronteira marítima hosi lei internasionál no mós loke dalan di’ak husi kompromisu Indonézia no Timor-Leste ho ámbiente ne’ebé iha espiritu kooperasaun no espiritu amizade.
Runiaun ronda dahuluk ne’e Timor-Leste mak halo iha Dili no tuir mai Indonézia mak konvoka fali ho tentativa atu halo iha tinan ne’e. Importante, iha ona kompromisu husi rai rua atu buka solusaun bá fronteira marítima ho maneira pasifika, amizade no tuir lei internasionál.
Elizabeth Exposto hatutan, kona-bá diskusaun negosiasaun fronteira marítima, la difine nia tempu maibé ne’e depende bá diskusaun, iha kompromisu rai rua atu aselera prosesu negosiasaun ne’e ho di’ak.
Negosiasaun Fronteira Terestre bá Segmentu Naun Rezolvidu La’o Hela
Iha fatin hanesan Embaixadór Timor-Leste bá Indonézia, Roberto Soares hateten fronteira terestre nian konserteja konsultasaun no komunikasaun bá solusaun segmentu naun rezolvidu ne’e kontínua lao hela.
Hanesan públiku akompaña katak, Timor-Leste ho Indonézia kontínua nafatin no manifesta vontade tomak atu solusiona iha ámbitu ida ne’ebé amigavel nu’udár nasaun vijiñu.
Iha tomade de pose Prezidente Repúblika Indonézia, Prabowo Subianto nian iha loron 24 fulan-Outubru 2024 iha Jakarta, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hasoru malu ho Prezidente Prabowo Subianto, hodi koloka asuntu relasaun bilateral ho mós solusaun ba fonteira terrestre nian.
Embaixadór Roberto Soares, informa husi parte Timor-Leste ho Indonézia kontínua nafatin buka dalan atu solusiona baliza tasi no baliza rai maran.
Notísia Relevante: Diskusaun Fronteira Marítima, Mari Alkatiri Rekomenda Rezolve Uluk Naktuka
“Prosesu negosiasaun ne’e iha ninia komplesidade no konserteja negosiasaun ne’e sei kontínua lao no bainhira iha ona solusaun finál, governu ka estadu sei divulga bá publiku kona-bá solusaun ida ne’ebé sei fó benefisiu bá interese mútua entre nasaun rua no liuliu ba povu Timor-Leste,” Roberto Soares hateten.
Nia afirma baze fundamental iha negosiasaun Timor nian mak sempre akordu ho tratadu internasional, tanba ida ne’e mak Timor-Leste ninia pozisaun sempre aposta ho akordu ho tratadu ne’ebe uluk estabelese ona entre Olanda ho Portugal ne’ebé hanaran Konvensaun bá Demarkasaun Domíniu Portugés no Olandés iha Illa Timor 1904 (Traktat 1904).
“Traktat 1904 ne’e mak hanesan baze fundamental ne’ebé separa Timor-Leste ho Indonézia la’o tuir ho tan lei internasionál sira ne’ebé iha. Fronteira sira ne’e uluk pertense bá kolonizasaun Olanda, sai teritoriál integridade bá Indonesia nian no Timor-Leste uluk parte bá kolonizasaun Portugál nian, hamriik nu’udár nasaun foun ho naran Timor-Leste, tanba ida ne’e mak labele dehan Indonézia atu kaer ida ne’ebe, maibé to’o ohin loron nia prosesu ne’ebé lao ne’e mak parte rua hotu respeitu ba lei internasional,” Embaixadór Roberto Soares esplika.
Informasaun relevante sira ne’ebé Rafa.tl sita husi publikasaun etd.repository.ugm.ac.id, katak baze legál bá fronteira terrestre entre Timor-Leste no Indonézia maka Konvensaun ba Demarkasaun Dominiu Portugés no Olandés iha Illa Timor 1904 (Tratadu 1904) no Tribunál Arbitrajen Permanente (PCA) 1914.
Ida-ne’e hanesan legadu ida hosi era Olanda no Portugál nian. Iha tempu ne’ebá Olanda no Portugés fahe ona ba Illa rua, mak hanesan Timor Osidentál sentra iha Kupang no Timor-Leste sentra iha Dili, inklui área enklave Oé-Cussi ne’ebé tama iha teritoriu soberanu Indonézia nia laran.
Iha Tratadu 1904 no PCA 1914, haktuir katak Olanda mak kontrola área Maucator no Portugal mak kontrola área enklave Oé-Cussi, tanba ne’e automatikamente legadu periodu koloniál ne’e anexa ba Timor-Leste inklui área enklave Oé-Cussi.
Indonézia ho Timor-Leste sei iha problema fronteira iha área Noel Besi, Bidjael Sunan, no Subina. Nasaun rua ne’e kontínua halo negosiasaun hodi rezolve kestaun ne’e lalais liuhosi estabelese Joint Border Committee (JBC) hodi aselera rezolusaun bá disputa fronteira ne’e.
Indonézia no Timor-Leste mós estabelese ona kooperasaun jestaun transfronteirisu ho objetivu atu proteje nasaun ida-idak nia teritóriu soberanu iha área defeza, seguransa, ekonomia, asuntu sosiál, no kultura.
Reportaje ekipa Rafa.tl
Escrito por RafaFM
Konvensaun Nasoins Unidas kona-bá Direitu Tasi nian (UNCLOS sigla Inglés) Timor-Leste ho Indonézia Konkorda Rezolve Fronteira Marítima
todayAgosto 23, 2025 15 3
todayAgosto 23, 2025 66 1
Fundada por Nilton e Akita nos momentos difíceis pós-referendo, a Rádio Rafa nasceu como um símbolo de esperança e reconstrução em Timor-Leste. Foi a primeira rádio a surgir após a independência, reunindo jovens, espalhando alegria e dando voz a uma nova geração, mesmo quando muitos ainda viviam em casas feitas de cinzas, após a destruição provocada pela violência que se seguiu ao referendo de 1999, no qual os timorenses decidiram pela separação da Indonésia e pela construção de um país independente e livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt